Predsjedatelj Zastupničkog doma PSBiH Marinko Čavara sudjeluje danas u Budimpešti, na poziv predsjednika Narodne skupštine Mađarske Lászla Kövéra, na 11. konferenciji predsjednika parlamenata Jugoistočne Europe posvećenoj procesu europskih integracija zemalja ove regije.
Tradicionalna konferencija, koju Mađarska, kao država članica Europske unije (EU), organizira svake dvije godine s ciljem potpore procesu proširenja EU u državama Jugoistočne Europe, okupila je predsjednike parlamenata regije neposredno nakon što je Europska komisija objavila paket proširenja i preporuke Vijeću EU, koji bi trebalo da ih usvoji u prosincu ove godine.
U svom obraćanju sudionicima konferencije predsjedatelj Čavara ocijenio je da je proširenje EU u najvećoj mjeri političko pitanje, što potvrđuje i odluka Evropske komisije o otvaranju pregovora sa Ukrajinom i Moldavijom, kao i uvjetni pozitivni stav prema Bosni i Hercegovini.
„Mnogi smatraju da nije pošteno otvoriti pregovore sa zemljom u kojoj je ratno stanje, pri čemu se Bosna i Hercegovina stalno uslovljava, kao da se radi o članstvu, a ne otvaranju pregovora u kojima bi trebalo provesti potrebne reforme državnog sustava kako bi on bio kompatibilan sa sustavom EU“, poručio je predsjedatelj Čavara.
Postavio je i pitanje koji je motiv EU za proširenje – ekonomija i razvoj ili sigurnosno pitanje, te upozorio kako bi u oba slučaja bilo logično da je interes EU brži proces integracija svih zemalja Europe, ali da se to, ipak, ne događa.
Prema riječima Čavare, iako dugotrajni proces europskih integracija dovodi do zamora, smanjenja interesa i potpore javnosti, mišljenje svih političkih partija je da za Bosnu i Hercegovinu nema pozitivnijeg puta do puta u punopravno članstvo u EU.
„Preostaje nam ispunjavanje nedavno istaknutih uvjeta u sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, organizaciji rada sudova, poboljšanju Zakona o sukobu interesa, reformi Izbornog zakona, definiranju načina usvajanja acquisa i učinkovitijim nadzorom državne granice“, rekao je predsjedatelj Čavara i izrazio nadu da neće biti novih uvjeta i da će BiH, unatoč složenim političkim odnosima unutar zemlje i različitim vanjskim uticajima, najkasnije do ožujka 2024. godine ispuniti uvjete i započeti pregovore o pristupanju EU.
Sudionike konferencije pozdravio je predsjednik Narodne skupštine Mađarske Lászlo Kövér, koji je u svom uvodnom obraćanju ponovio da njegova država pruža snažnu potporu zemljama Jugoistočne Europe i njihovom što hitnijem članstvu u EU. Upozoravajući na činjenicu da unutar EU postoji skepticizam prema procesu proširenja, predsjednik Kövér naglasio je da nedostatak konsenzusa unutar EU u svezi s ovim procesom često izgovor za nova uvjetovanja zemalja Jugoistočne Europe. Iznoseći ocjenu kako su države Jugoistočne Europe potrebne EU, baš kao što i EU treba državama regije, predsjednik Kövér najavio je mađarsko predsjedavanje Vijećem EU u drugoj polovini 2024. godine, te poručio je da će Mađarska nastaviti da pruža svu moguću političku, financijsku i ekspertsku potporu zemljama Jugoistočne Europe na putu ka punopravnom članstvu u EU.
Sudionicima konferencije obratio se i europski komesar za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi, koji je naglasio da proces proširenja mora biti kako kredibilan tako i ubrzan. Prema riječima komesara Várhelyia, donositelji odluka u EU pitanje proširenja tretiraju kao prioritetno, budući da, kako je rekao, članstvo zemlja regije u EU osigurava dugotrajan mir, sigurnost i prosperitet. Komesar Várhelyi predstavio je i novi EU Plan rasta za regiju Jugoistočne Europe koji podrazumijeva da će EU izdvojiti 6 milijardi eura bespovratne pomoći i kredita s ciljem ekonomskog oporavka regije, podsticanja regionalne suradnje, te ubrzanja procesa proširenja. S tim u svezi komesar Várhelyi naglasio je da parlamenti imaju ključnu ulogu u provođenju potrebnih reformi i u procesu proširenja, te najavio da će najviši dužnosnici EU i Europske komisije biti partneri u tom procesu.
Osim predsjedatelja Čavare, na 11. konferenciji predsjednika parlamenata Jugoistočne Europe sudjeluju predsjednici parlamenata Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Srbije, Zastupničkog doma Parlamenta Republike Italije, kao i predsjednici parlamenata entiteta Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine.
