Stručnjaci Europske unije zaključili su da su sadašnja cjepiva protiv koronavirusa učinkovita protiv novog soja otkrivenog u Velikoj Britaniji, objavila je njemačka vlada.
Prema svemu što trenutno znamo i nakon rasprave europskih stručnjaka, novi soj ne utječe na cjepiva i ona ostaju učinkovita, izjavio je njemački ministar zdravstva Jens Spahn.
To su vrlo dobre vijesti, dodao je na državnoj televiziji ZDF-u ministar čija zemlja predsjeda Europskom unijom. Posebno je govorio o učinkovitosti cjepiva Pfizer/BioNTecha, koje se već primjenjuje u nekoliko zemlja u svijetu i koje ću uskoro dobiti odobrenje Europske agencije za lijekove. Sastanak stručnjaka iz zemalja EU-a o toj temi održan je danas, rekao je glasnogovornik ministarstva.
Njemačka, predsjedavajuća EU-a za ponedjeljak je sazvala krizni sastanak stručnjaka raznih zemlja kako bi koordinirali odgovor na tu novu prijetnju, rekao je glasnogovornik. Radi se o sastanku Europskog mehanizma za krizne situacije (IPCR) kojem se EU obraća u slučajevima velikih zdravstvenih, okolišnih i terorističkih opasnosti.
Što znamo o novom soju koronavirusa u Velikoj Britaniji?
Britanski ministar zdravstva Matt Hancock rekao je da je novi soj koronavirusa koji se pojavio u Velikoj Britaniji “izvan kontrole” te da se širi 70 posto brže od prethodnog, pravdajući zatvaranje Londona i dijela Engleske koje bi moglo potrajati. Virus će, dodaje – biti jako teško držati ga pod kontrolom dok se ne procijepi stanovništvo. Devet je slučajeva je prijavljeno u Danskoj (devet) te po jedan u Nizozemskoj i u Australiji, pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Za novi soj koronavirusa koji se pojavio u Velikoj Britaniji znanstvenik Gordan Lauc objavio je na Facebooku kako su mutacije normalne i prirodne. Navodi kako još uvijek nije poznato je li ova varijanta virusa opasnija od drugih sojeva. Sekvenciranjem virusa znanstvenici prate njegovu evoluciju, napisao je Gordan Lauc. Lauc dodaje i poveznicu na kojoj je moguće pratiti pojavu N501Y mutacije, oko koje se, kako je napisao, ovih dana podiže velika medijska buka.
– Igranjem s izbornicima možete pratiti i druge mutacije, kao i podatke po pojedinim zemljama. U prozoru desno imate i animaciju vremenskog tijeka, napisao je Lauc. Za sada, ističe, ne postoje dokazi koji bi govorili da je ova varijanta koja se pojavila u UK na bilo koji način opasnija od drugih sojeva. Možda je, no vjerojatnije je da nije. U svakom slučaju dokaza da je opasnija nema…
Richard Neher: Razlog za zabrinutost, malo je činjenica
Nova inačica virusa Sars-CoV-2 širi se brže od dosadašnjih, a je li opasnija od prethodnih njemačkom Spiegelu je odgovorio bioinformatičar Richard Neher, voditelj istraživačke skupine na Biocentru Sveučilišta u švicarskom Baselu. U intervjuu za Spiegel kaže kako se nove varijante virusa, koje su otkrivene u Britaniji i južnoj Africi, različite, ali da postoje određene sličnosti.
– Vjerojatno se virus u oba slučaja prilagodio čovjeku. Da ovakvi virusi mutiraju sasvim je uobičajeno. U zadnjih nekoliko mjeseci utvrdili smo da nema razloga za brigu što se tiče dosadašnjih mutacija. No u ovom slučaju je ipak malo drukčije. Vidimo brojne mutacije u važnim površinskim proteinima virusa. To je neuobičajeno. Čak se dvaput dogodilo da su se te inačice brzo proširile. Koliko to stvarno ima veze sa samim virusom i kakvu ulogu pritom igraju epidemijski faktori poput „superširitelja“, još nije razjašnjeno. Ali hipoteza, da se ovaj soj brže širi nego dosada, čini mi se najvjerojatnijom, tvrdi švicarski znanstvenik.
Komentirajući izjavu britanskoga ministra zdravstva da je nova inačica virusa „izvan kontrole“, Neher smatra kako ima razloga za zabrinutost, dodavši kako još uvijek raspolažemo s vrlo malo činjenica.
Hoće li mutacije utjecati na djelotvornost cjepiva?
Navodi kako se tek trebati utvrditi je li prijenos zaraze 70 posto veći ili se možda kreće između 30 i 40 posto. Kako je novi soj odgovoran za 60 posto novih slučajeva zaraze u Engleskoj, Naher ne odbacuje mogućnost da bi ovaj soj mogao istisnuti sve dosadašnje, što je bio slučaj i u proljetnom valu pandemije.
Kako aktualne mutacije „pogađaju“ tzv. spike-protein virusa hoće li to utjecati na djelotvornost cjepiva Biontech/Pfizera i Moderne, švicarski znanstvenik odgovara kako se to za sada ne može pretpostaviti.
– Spike-protein spada u skupinu velikih proteina, koje imuno-sustav može napasti na više različitih mjesta. Nije za očekivati da će pojedinačne mutacije u potpunosti spriječiti prepoznavanje. No, ne odbacuje mogućnost da će u budućnosti imuno-sustav cijepljenih slabo „prepoznavati“ nove inačice virusa. Tvrdi kako se to još mora istražiti, no ne očekuje da bi se u iduće dvije-tri godine osobine virusa značajno promijenile.
Hoće li novi soj virusa biti i manje smrtonosan?
O tome hoće li novi soj virusa biti i manje smrtonosniji, Neher kaže kako to nije za pretpostaviti. Smatra kako još nema dovoljno detaljnih informacija, ali podsjeća da općenito u prošlosti nismo kod patogena doživjeli da je novi soj doveo do manje teških tijekova bolesti, osim u jednom slučaju, kod virusa koji je davno iščeznuo. Također, smatra kako trenutačno ima smisla ograničiti ulazak putnika iz Velike Britanije u Njemačku, jer je i vlast u Londonu uvela slične mjere.
Znanstvenik sa švicarskoga sveučilišta u Baselu odgovorio je i na pitanje imaju li smisla trenutne mjere ili ih treba postrožiti, posebno u pogledu distance i duljini kontakta sa zaraženim. Kaže kako to ostaje za vidjeti, istaknuvši kako je očito da mjere nisu dovoljne u obuzdavanju širenja zaraze, te ako se ova varijanta sada brže širi, treba spriječiti još više kontakata. Najviše nade polaže u učinkovito cjepivo. Richard Neher već više mjeseci intenzivno istražuje genetski razvoj Sars-CoV-2 virusa.
– Ovaj soj mogao bi zakomplicirati situaciju, ali prema trenutnim podacima on radi sličnu kliničku sliku, ne težu, ali se čini da se brže širi. Neke države već su uvele dodatne restrikcije za putnika iz Velike Britanije što pokazuje da smo shvatili da nas je ovaj virus već nekoliko puta zatekao. Pozdravljam mjere bar do trenutka dok nismo sigurni što taj soj predstavlja, izjavio je u Dnevniku HTV-a dr. Ozren Polašek, profesor na Medicinskom fakultetu u Splitu i član Vladina Znanstvenog savjeta gostujući u središnjem Dnevniku HTV-a.
