Pola milijuna bh. građana u područjima izrazito visokog rizika od poplava i klizišta

Bosanskohercegovačka prijestolnica, s populacijom od 300.000 osoba, nalazi se u planinskoj dolini čije su strme strane obrubljene stambenim četvrtima. Posljednjih godina izgradnja luksuznih stanova i hotela na uzvišenjima iznad slikovitog starog dijela grada Sarajeva pruža širok pogled, ali ugrožava sigurnost područja ispod. Strah javnosti od klizišta porastao je nakon što se u listopadu prošle godine urušio kamenolom u selu Donja Jablanica tijekom poplave, usmrtivši 19 ljudi i zatrpavši blatom i kamenom kuće i poslovne objekte.

U SŽ 1141 klizište

Prema procjenama rizika od poplava i klizišta u Bosni i Hercegovini, više od pola milijuna bh. građana živi u područjima izrazito visokog rizika od poplava i klizišta, a to zahtijeva velika ulaganja u cilju sprječavanja prvenstveno ljudskih, a onda i svih drugih gubitaka. Na području Federacije Bosne i Hercegovine trenutačno je oko 8000 klizišta, od kojih je oko 2000 aktivnih, a ostalo su pasivna. Od toga, samo na području Sarajevske županije registrirano je 1141 klizište. Po mišljenju stručnjaka iz te oblasti, glavni uzročnik pojave klizišta, nažalost, je ljudski faktor. Klizišta koja su prioritetna za sanaciju, po informaciji Federalne uprave civilne zaštite, nalaze se na području općina Stari Grad Sarajevo, Maglaj i Jablanica te lokacijama na području Konjica, Kreševa i Fojnice. Profesor Građevinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Adis Skejić kaže da ljudi često pri gradnji na kosinama zanemaruju rizik od klizišta i izvode radove koji nisu u skladu s pravilima struke. – Kada se sve to spoji s obilnim oborinama ili naglim topljenjem snijega, pokretanje klizišta gotovo je neminovno. Poseban problem predstavlja i zapuštena komunalna infrastruktura, prvenstveno vodovodna i kanalizacijska mreža, osobito u urbanim padinskim područjima – navodi profesor Skejić.

Studija procjene rizika od poplava i klizišta za stambeni sektor u Bosni i Hercegovini predstavlja dokument koji je doveo u vezu klimatske promjene i rizik od klizišta u urbanim područjima Bosne i Hercegovine. U predmetnim urbanim područjima obuhvaćeno je 60 – 70% stambenog fonda Bosne i Hercegovine. Prema ovom istraživanju, najviše indekse rizika od klizišta imaju sljedeće jedinice lokalne samouprave: Tuzla, Sarajevo, Kladanj, Mostar, Zenica, Vogošća, Kakanj, Šipovo i Banja Luka, na što upućuje karta rizika. Što se tiče poplava, prema ovoj studiji, najviši indeksi rizika karakteriziraju pretežito jedinice lokalne samouprave u sjevernom dijelu Bosne i Hercegovine – Bijeljina, Orašje, Brod, Šamac, Laktaši, Maglaj i Doboj. U pogledu kombiniranog rizika od ova dva tipa elementarnih nepogoda, najviše su pogođene sljedeće jedinice lokalne samouprave: Doboj, Sarajevo, Bijeljina, Tuzla, Orašje, Prijedor, Šamac i Brod.

Stanje u TŽ-u

U BiH, nažalost, ne postoje točni podaci koliko je ljudi smrtno stradalo zbog klizišta. Ali crna bilanca odavno je trebala biti alarm vlastima koje ništa ne čine kako bi se spriječile tragedije. Klizišta u BiH ubijaju od 2000. godine. Tragedija koje su izazvala klizišta 2000. godine zadesila je naselje Mala Broda na području Zenice. Tada je poginulo osam osoba. Evakuirano je oko 70 obitelji i uništeno osam kuća. Trodnevna kiša svibnja 2014. godine u Tuzli aktivirala je više od dvije tisuće klizišta. – Grad Tuzla, znajući svoje specifičnosti, koje je najugroženije područje s aspekta klizanja terena, ima više od 2100 klizišta koja zauzimaju površinu 16,5% teritorija, oko 4900 hektara, i 6,5% potencijalnih lokacija klizišta – kazao je ranije Miralem Mulać, pomoćnik gradonačelnika za komunalne poslove Tuzle. Klizišta su aktivna u 37 od 40 mjesnih zajednica. Tuzlanska županija posebno je ugrožena klizištima. Unutar županije, osim Tuzle, kao najugroženija područja navode se i Čelić, Sapna, Gračanica, Srebrenik te Gradačac. Od svih gradova u Tuzlanskoj županiji, ali i Bosni i Hercegovini, najugroženija je Tuzla. Prema službenim podacima, odnosno poligonima koji su označeni u prostornom planu Tuzle, ovaj grad pogođen je s okvirno 2100 klizišta, zbog čega je ujedno i najugroženije područje u Bosni i Hercegovini. Odgovorno ponašanje u prirodi te legalna gradnja na sigurnim zonama koje su izvan vodotoka jedini su mogući načini za sprječavanje nastanka klizišta, a svijest građana mora biti na znatno većoj razini nego što je trenutačno. Jer dok nam nelegalni objekti budu nicali kao gljive poslije kiše te dok nam korita rijeka i potoka budu zatrpana smećem, klizišta će biti očekivana pojava.