spot_img
spot_img
Subota, 20 travnja, 2024

Pokušaj SDA da s dnevnog reda skine rezoluciju o BiH nije uspio

Prijepori oko izbornog zakonodavstva Bosne i Hercegovine nisu zaobišli ni kongres Europske pučke stranke (EPP) u Rotterdamu, s obzirom na to da su i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) i Stranka demokratske akcije (SDA) članice EPP-a koje u toj političkoj grupaciji imaju promatrački status.

Kongres EPP-a usvojio je na prijedlog HDZ-a “hitnu rezoluciju” o BiH, koju dvije suprotstavljene strane, hrvatska i bošnjačka, tumače potpuno oprečno.

EPP u rezoluciji poziva BiH na brzu reformu izbornog zakonodavstva na sveobuhvatan način, u skladu sa zahtjevima članstva u EU, načelima EU, međunarodnim presudama i odlukama Ustavnog suda BiH (pri čemu se očito misli na presudu u slučaju Ljubić, u kojoj se objašnjava legitimno predstavljanje) uključujući i ravnopravnost tri konstitutivna naroda, drugih i svih ostalih građana, što predstavlja nužan preduvjet za političku stabilnost i europsku budućnost BiH.

U rezoluciji se kao pozitivan primjer spominje dogovor o održavanju lokalnih izbora u Mostaru iz 2020. godine, a pozdravlja se nedavni posjet predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela Sarajevu. EPP u rezoluciji ocjenjuje da se u kontekstu pogoršanog sigurnosnog okruženja zbog agresije na Ukrajinu mora spriječiti moguće negativne scenarije u jugoistočnoj Europi, i to ulaganjem napora prema ubrzanom prihvaćanju temeljnih europskih vrijednosti.

Zato se u rezoluciji osuđuje dovođenje u pitanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH i bilo kakvo secesionističko djelovanje, uz poziv na prekid blokade institucionalnog djelovanja.

EPP, naime, podržava politički dijalog koji mora imati prioritet pred blokadama političkih procesa i reformi. Iako pasus koji poziva na brzu reformu izbornog zakonodavstva nije ni nejasan ni neprecizan, izazvao je burne reakcije ne samo u kuloarima kongresnog centra u Rotterdamu, u kojem se održava kongres EPP-a, nego i u medijima u BiH.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, koji je došao na kongres u Rotterdam, naglašava da tekst rezolucije o europskoj perspektivi BiH prepoznaje ključni povijesni trenutak i izazove s kojima se suočava BiH poručujući da EPP “ostaje pouzdan partner HDZ-a BiH”, dok je predsjednik SDA Bakir Izetbegović, koji je također bio u Rotterdamu, zahvalio “prijateljima i partnerima” u EPP-u, koji su uvažili njihove argumente, prepoznali prave prioritete BiH i jasno označili političke aktere koji blokiraju demokratske procese i put BiH prema EU pozdravivši i osudu politika koje prijete teritorijalnom integritetu BiH.

HDZ-ova europarlamentarka Željana Zovko otkriva da je SDA tražio potpuno skidanje rezolucije s dnevnog reda, a da je HDZ inzistirao na raspravi, pa i glasanju, a problem je naposljetku riješen tako da je radna skupina, bez HDZ-a BiH i SDA, usuglasila konačan tekst, koji predviđa konstitutivne narode i poštivanje presuda Ustavnog suda, na što su svi pristali, pa i nizozemski pučani koji su inače skeptični prema konceptu konstitutivnosti.

Dubravka Šuica izabrana za potpredsjednicu EPP-a

Potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica je izabrana i za jednu od 10 potpredsjednica i potpredsjednika EPP-a osvojivši respektabilna 364 glasa, što je prvi put da je netko iz HDZ-a izabran na tako visoku dužnost u EPP-u. – Moj izbor pokazuje koliko je HDZ snažan i koliko nas uvažavaju unutar pučke stranke – kazala je nakon proglašenja rezultata Šuica zahvalivši pritom premijeru i šefu HDZ-a Andreju Plenkoviću, koji ju je predložio za tu dužnost. I Plenković je u svom jučerašnjem govoru na plenarnom zasjedanju pozvao na izborne i ustavne reforme i donošenje pravednog izbornog zakona u BiH, naglašavajući pritom konstitutivnost triju naroda u BiH, kako bi se sva tri konstitutivna naroda, kako je rekao, “osjećala dobro i ugodno u BiH”. EPP je za Plenkovića najozbiljnija i najsposobnija politička formacija, koja je jedina u stanju na racionalan način odgovoriti na ključne potrebe građana, pa i u slučaju dosad nezamislivih kriza kao što su pandemija i rat. Plenković je podržao dodjelu kandidatskog statusa Ukrajini, ali i BiH i Kosova, kao i integraciju ostalih zemalja regije u EU.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Najčitanije vijesti

Izdvojene vijesti

LM