Iseljeništvo iz BiH nastavlja s aktivnom ulogom u financijskom i ekonomskim tijekovima domovine, a dokaz su i dalje iznimno visoki iznose koji se u BiH šalju kroz proces izravnih novčanih doznaka.
Informacije Centralne banke BiH pokazuju kako su od ukupno iznosa tekućih transfera, na novčane doznake iz inozemstva se odnosi 3,58 milijardi KM, a što je izniman rast-gotovo pola milijarde, u odnosu na godinu ranije kada je po toj osnovi dijaspora je obitelji i prijateljima poslala 3,04 milijarde maraka.
Ukoliko se pak ovi podaci usporede s 2020. godinom kada je na osnovu novčanih doznaka u BiH stiglo 2,52 milijarde KM, vidljivo je kako iseljenici, unatoč kriznim vremenima koji se manifestiraju kroz povišene inflacijske pritiske, nastavljaju jačati potporu svojim sunarodnjacima, odnosno rodbini i prijateljima, piše Večernji list.
Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), ukupni tekući transferi u 2022. godini iznosili su 4,95 milijardi KM i za 598 milijuna KM su veći u odnosu na 2021. godinu.
Od ukupnog iznosa tekućih transfera, na novčane doznake iz inozemstva se odnosi 3,58 milijardi KM, a na ostale tekuće transfere 1,37 milijardi KM. Od ukupnog iznosa ostalih tekućih transfera, najveći dio u iznosu od 1,24 milijardi KM odnosi se na mirovine iz inozemstva.
No, struka je jasna u ocjeni kako bi ključni dugoročni potencijal iseljeništva trebao biti bolje prepoznat u domaćim okvirima, a radi se o mogućnosti uvezivanja iseljenika s idejama, kontaktima, ali i kapitalom, s poslovnom zajednicom unutar BiH. Umrežavanje i stvaranje kontakata preduvjet su i moguće ulaganje u BiH, pri čemu je od iznimnog značaja imati unutar BIH kontakt točku preko koje će se lakše dobiti sve potrebne informacije, ali i realizirati poslovna ideja.
Druga ili treća generacija bosanskohercegovačkog iseljeništva može biti velika prilika za razvoj gospodarstva u BiH, no prije toga tim ljudima je potrebno stvoriti preduvjete da investiraju u domovini, počevši od olakšavanja birokratskih prepreka pa do stvaranja mogućnosti za uvezivanje s domaćim gospodarstvenicima.
Ojačati veze iseljeništva s domovinom, omogućiti uspješnim poslovnim ljudima iz iseljeničke zajednice lakše i učinkovitije ulaganje u BiH te stvoriti pretpostavke da iseljenička zajednica postane svojevrsni lobist za privlačenje stranih investicija neki su od ključnih strateških ciljeva kojima vlasti, ali i nevladin sektor u BiH, pokušavaju preokrenuti trendove te od BiH stvoriti mjesto u koje se isplati ulagati.
Već niz godina unutar BiH ugledni ljudi iz ekonomskog i marketinškog sektora pokušavaju podići odnos prema iseljeništvu na višu, produktivniju razinu, a pritom se organiziraju i događaji koji služe stvaranju novih i produbljivanju postojećih veza iseljeništva i domaće poslovne zajednice, piše Večernji list.
U BiH primjetno je kako postoji nekoliko projektnih aktivnosti koje upravo za cilj imaju uvezivanje poslovne zajednice u iseljeništvo s onom u domovini, a rezultati su vidljivi u niz lokalnih zajednica koje se mogu pohvaliti vrijednim investicijskim projektima iza kojih stoje kapital i ideje proistekli iz suradnje iseljenika i domaćih gospodarstvenika. USAID-ov projekt Diaspora Invest reprezentativan je primjer jačanja veza s dijasporom, a koje u praksi donose poboljšanje ekonomske situacije u velikom broju lokalnih zajednica, ali i naglašavanje potencijala kojima BiH može konkurirati.
