Izvješće Ujedinjenih naroda o indeksu otpada od hrane jasno pokazuje zabrinjavajuće trendove u globalnom rasipanju hrane.
Čak 19 posto svjetski proizvedene hrane biva bačeno unatoč činjenici da više od 730 milijuna ljudi pati od gladi. Ovi alarmantni podaci ne zaobilaze ni Bosnu i Hercegovinu.
Godišnje se u BiH bace 83 kilograma hrane po glavi stanovnika samo na razini kućanstava, što ukupno iznosi 273.269 tona. Osim toga, prema podacima Agencije Ujedinjenih naroda, uništava se i baca oko 400.000 tona hrane godišnje. Ove brojke ukazuju na ozbiljan problem u upravljanju hranom u BiH, posebno s obzirom na činjenicu da se mnogi ljudi suočavaju s ekonomskim izazovima i neimaštinom. Međutim, prošlogodišnje izmjene zakona, posebno vezane uz oslobađanje donirane hrane od plaćanja PDV-a, pokazuju pomak u pravom smjeru, piše Večernji list.
Pred istekom roka
Naime, za godinu dana primjene dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV), kojim je donirana hrana oslobođena plaćanja PDV-a, porezni obveznici organizacijama su donirali hranu u vrijednosti od 209.728 KM, podatak je koji je Faktoru dostavila Uprava za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine.
U cilju sagledavanja učinaka o primjeni pravilnika o dopuni pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u, u vezi s donacijama hrane pred istek roka trajanja bez obračuna PDV-a, izvršen je uvid u porezni informacijski podsustav e-Porezi i na osnovi podataka koje su obveznici – donatori od 1. rujna 2023. do 31. kolovoza 2024. godine u svojim e-evidencijama iskazali kao donacije na koje nije obračunat izlazni PDV, utvrđeno je da je izvršena vrijednost donacija u iznosu od 209.728,07 KM, precizan je odgovor iz UNO-a.
Donacije hrane koja je pred istekom roka, i kao takva je oslobođena PDV-a, dane su udrugama, organizacijama i javim ustanovama: Mozaik prijateljstva, Merhamet, Pomozi.ba, Dječji dom Mostar, Centar Los Rosales, Crveni križ, Zajedno za naš grad Mostar, Horizont.
Uprava za neizravno oporezivanje ne isključuje mogućnost da određeni broj obveznika nije evidentirao podatke o donacijama u skladu s izmjenama i dopunama tehničke upute za podnošenje knjigovodstvenih evidencija elektronički. Također, hrana pred istekom roka trajanja obično se donira javnim kuhinjama, humanitarnim organizacijama, udrugama i institucijama koje se bave pružanjem pomoći ugroženim kategorijama stanovništva. Ove organizacije distribuiraju hranu socijalno ugroženim osobama, beskućnicima i drugim osobama u stanju socijalne potrebe, podsjećaju iz UNO-a BiH.
Iako su ovi koraci značajni, još uvijek je potrebno poduzeti dodatne mjere kako bi se smanjio otpad hrane u Bosni i Hercegovini i osigurala adekvatna distribucija hrane onima kojima je najpotrebnija. U svijetu se proizvedu dovoljne količine hrane za sve ljude, ali unatoč tome, veliki broj njih svaku večer odlazi na spavanje praznog želuca. Podaci o pretjeranom bacanju hrane, ali i sve većem broju gladnih, ne zaobilaze ni Bosnu i Hercegovinu.
Dok političari kreću u borbu za vlast koja sa sobom nosi i visoke zarade i brojne povlastice, građani ove zemlje svakodnevno se bore za preživljavanje. Najteže je onim najstarijim i osobama bez ikakvih primanja, koje bez pomoći javnih kuhinja ne bi mogle preživjeti. Broj onih koji nemaju ni za osnovne potrebe sve je veći. Bosna i Hercegovina suočava se s dramatičnim porastom broja građana kojima je potrebna pomoć, posebno u vidu osnovnih životnih potrepština poput hrane, higijenskih proizvoda, ogrjeva i lijekova, piše Večernjak.
Sve više gladnih
Javne kuhinje diljem BiH suočavaju se s pritiskom, dok se molbe za obroke i osnovne potrepštine svakodnevno povećavaju, prenosi BHRT. Istodobno, dok siromaštvo uzima maha, političari koriste priliku da, kao i obično, obećaju mnogo kako bi se domogli vlasti. Međutim, mnoge žalbe građana završavaju tek na društvenim mrežama, bez konkretnih promjena.
Imam samo 16 godina i svaki dan smo bez obroka. Jedino uspijem jesti kad nam netko iz susjedstva donese, svjedoči mlada djevojka čija je poruka upućena Dječjoj javnoj kuhinji u Lukavcu, jednoj od mnogih koje svakodnevno primaju sve veći broj zahtjeva za pomoć.
Biljana Blagojević, koja dolazi po obrok za svog brata, kaže: Prima minimalnu mirovinu. Može li se od minimalne mirovine živjeti? Ne može normalno. Itekako mu dobro dođe, barem jedan obrok. Volonteri u ovim kuhinjama daju sve od sebe da pomognu onima u potrebi, ali resursi su sve tanji. Kako dolaze hladnija vremena tako dolazi i veći broj korisnika.
Izvor: jabuka.tv
