U Federaciji Bosne i Hercegovine jučer je počela isplata jednokratne novčane pomoći braniteljima. Istu pomoć dobili su i umirovljenici prije nekoliko dana. Novac se isplaćuje u skladu s Uredbom Vlade Federacije BiH o programu pomoći stanovništvu uslijed inflacije i rasta potrošačkih cijena. Ipak, postavlja se pitanje zašto su iz ovog programa isključeni nezaposleni?
Pedesetšestogodišnja Belma Pačariz iz Sarajeva deset godina je bez posla. Trenutačno nema nikakva primanja. Kaže da nije iznenađena činjenicom da je Vlada Federacije BiH i ovaj put izostavila nezaposlene, iako mnogi od njih žive na rubu gladi, javlja BHRT.
“Što se tiče nezaposlenih nikada ništa. Oni kao da misle da smo mi svi umrli. Poručujem im, ispred svih nezasposlenih u ovoj državi, kakva je takva, živi smo. Uvijek pričaju, obećavaju. Oni su za mene licemjeri. Ja opet kažem zdrava sam, a što je s obiteljima čiji roditelji ne rade, a djeca su im u uzrastu”, navodi Belma. Prema posljednjim evidencijama Federalnog zavoda za zapošljavanje, trenutačno je u Federaciji BiH nešto više od 286.000 nezaposlenih. Čak jedna trećina su nekvalificirani radnici, odnosno osobe koje nemaju nikakvo zanimanje.
Također, trideset posto njih je iznad 50 godina. Jednokratnom novčanom pomoći od po 100 KM bit će obuhvaćeno 530.000 stanovnika Federacije BiH, među kojima su umirovljenici, branitelji, civilne žrtve rata i osobe s invaliditetom. Zbog čega su iz ovog programa isključeni nezaposleni, odgovor iz Vlade nije stigao zbog godišnjih odmora. Premijer Federacije Fadil Novalić u jednoj od svojih ranijih izjava, vladine poteze je ovako obrazložio:
“Budite sigurni da u ekonomskom i socijalnom smislu radimo prave stvari. Trebamo svi ustati na noge i pomoć stanovništvu koji su naši građani i koji su naša obveza i koji su u stanju nužde da im pomognemo”. Jednokratna pomoć od 100 KM u sklopu programa pomoći zbog posljedica inflatornog udara nije riješenje kojim će se pobijediti inflacija, ocjenjuju ekonomisti. Dodaju kako su to ad hok mjere koje ne mogu donijeti ništa dobro dugoročno.
“To je gašenje požara kantom vode, slikovito rečeno. Nema sustava i to je problem. Mi u BiH bez obzira što je ekonomska politika na razini entiteta, nemamo nikakvu koordinaciju na državnoj razini, nemamo sustav koji bi takve stvari trebao prevenirati, blagovremeno rješavati i dati cjelovitu sliku”, pojašnjava profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Željko Šain. Prema riječima ovog sugovornika, zbog izbora, ništa pozitivno na području gospodarstva se ne može očekivati ni do kraja godine. A građani u odnosu na mjesec svibanj već plaćaju 30 posto više za prijevoz, 23 posto više za hranu i piće, te 11 posto više za stanovanje i režije.