Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je da su europski put Bosne i Hercegovine i položaj hrvatskog naroda u toj zemlji trajni prioriteti hrvatske vanjske politike.
Predstavljajući godišnje izvješće o radu Vlade pred Hrvatskim saborom, Plenković je istaknuo kako Hrvatska podržava proširenje Europske unije, ali uz ispunjavanje svih kriterija za članstvo.
„Zalažemo se za proširenje Europske unije, ali i ispunjavanje kriterija država kandidata“, poručio je Plenković, prenosi Hina.
Posebno se osvrnuo na Bosnu i Hercegovinu, naglasivši važnost njezina napretka prema članstvu u Europskoj uniji, kao i ravnopravnosti Hrvata i njihova legitimnog političkog predstavljanja u institucijama BiH.
Govorio je i o projektima koje Hrvatska podupire u Bosni i Hercegovini, osobito u području obrazovanja, kulture i zdravstva. Među njima je izdvojio izgradnju Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, djelovanje Sveučilišta u Mostaru te Kliničkog bolničkog centra Mostar.
Plenković je naglasio kako Sveučilište u Mostaru ima poseban značaj jer je riječ o sveučilištu izvan Hrvatske na kojemu se nastava izvodi na hrvatskom jeziku. Istaknuo je i važnost mostarskoga bolničkog centra, čije usluge koristi stanovništvo šire regije.
Osvrnuo se i na izbor Darijane Filipović u Predsjedništvo BiH, ocijenivši kako bi njezin izbor mogao pridonijeti skladnijem funkcioniranju institucija i ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda.
Hrvatska podržava proširenje EU-a i Ukrajinu
Govoreći o europskoj politici, Plenković je ponovio potporu proširenju Europske unije na države kandidatkinje, uz poštovanje propisanih kriterija. Među zemljama koje imaju kandidatski status, prema navodima iz izvješća, nalaze se Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Albanija, Sjeverna Makedonija, Turska, Ukrajina, Moldavija i Gruzija.
Hrvatski premijer potvrdio je i potporu Ukrajini, istaknuvši kako Hrvatska tu zemlju podupire od početka ruske agresije.
Hrvatska planira povećati izdvajanja za obranu
Plenković je predstavio i planove daljnjeg jačanja obrambenih kapaciteta Hrvatske. Prema iznesenim podacima, Hrvatska trenutačno za obranu izdvaja 2,06 posto bruto domaćeg proizvoda, a plan je povećati izdvajanja na tri posto do 2030. godine te na pet posto do 2035. godine, uključujući ulaganja povezana s obranom.
Među projektima modernizacije Oružanih snaga naveo je nabavu borbenih zrakoplova Rafale, helikoptera Black Hawk, bespilotnih letjelica Bayraktar te borbenih vozila Bradley i Patria.
U tijeku su i nabave tenkova Leopard 2A8, raketnih sustava HIMARS i Chunmoo, samohodnih haubica Caesar te sustava za obranu od bespilotnih letjelica. Najavljena je i nabava dviju višenamjenskih korveta za Hrvatsku ratnu mornaricu.
Plenković je istaknuo i povećanje financijske potpore Hrvatima izvan Hrvatske, navodeći da je godišnji proračun za te namjene povećan sa 16 na 203 milijuna eura.