Član Predsjedništva HDZ-a BiH Marinko Čavara smatra da bi SDA, SNSD i HDZ BiH trebali činiti okosnicu buduće vlasti na državnoj razini. Govoreći o postizbornim pregovorima, izmjenama Izbornog zakona i europskom putu Bosne i Hercegovine, istaknuo je kako bi prioritet trebao biti dogovor o programskim načelima i donošenje konkretnih zakonskih rješenja.
Čavara je o mogućim koalicijama i političkim odnosima govorio gostujući u emisiji Plenum Federalne televizije, gdje se osvrnuo i na nove izborne tehnologije, ulogu visokog predstavnika te očekivanja od sljedećeg mandata.
Čavara smatra da je izlaznost bila veća od službeno prikazane
Komentirajući izborne rezultate, Čavara je ocijenio da je HDZ BiH ostvario odličan rezultat, iako je u pojedinim sredinama očekivao veću podršku.
Govoreći o izlaznosti birača, iznio je procjenu da službeni birački popis ne odražava stvaran broj građana koji žive u Bosni i Hercegovini.
„Moja je slobodna procjena da je izlaznost onih koji ovdje stalno borave preko 80 posto. To je odlična izlaznost“, izjavio je Čavara, naglašavajući da je riječ o njegovoj osobnoj procjeni.
Osvrnuo se i na primjenu novih izbornih tehnologija, istaknuvši da je potrebno dodatno educirati birače o načinu glasovanja.
Od novog Predsjedništva BiH očekuje konsenzus
Govoreći o budućem sazivu Predsjedništva BiH, Čavara je izrazio očekivanje da će članovi tog tijela odluke donositi dogovorom, a ne preglasavanjem.
„Mi priželjkujemo tri nula. Tri nula za BiH, što znači da se stalno konsenzusom donose odluke, da nikad ne donesemo odluku na štetu bilo koga“, kazao je.
SDA, SNSD i HDZ BiH kao okosnica državne vlasti
Prema Čavarinu mišljenju, SDA, SNSD i HDZ BiH trebali bi imati ključnu ulogu u formiranju buduće parlamentarne većine na državnoj razini.
„Na ovim izborima pobijedile su tri stranke koje dominantno pripadaju Hrvatima, Bošnjacima i Srbima. To su SDA, SNSD i HDZ. Te tri stranke trebaju biti okosnica vlasti na državnoj razini i mi to poštujemo“, izjavio je.
Dodao je kako bi sastav izvršne vlasti trebao omogućiti stabilnu većinu u parlamentarnim tijelima, osobito u Domu naroda, kako bi se osiguralo donošenje zakona i drugih odluka.
Kada je riječ o mogućim koalicijskim partnerima, Čavara je rekao da Demokratska fronta nije poželjan partner HDZ-u BiH. Govoreći o SDP-u i ostalim strankama Trojke, nije isključio mogućnost dogovora, ali je naglasio važnost programskih načela.
Predlaže donošenje reformskih zakona prije dogovora o vlasti
Čavara smatra da bi političke stranke trebale pokazati spremnost na suradnju konkretnim potezima i prije formalnog potpisivanja koalicijskog sporazuma.
Kao primjer naveo je donošenje reformskih i europskih zakona, ističući kako sam potpis sporazuma nema smisla ako nakon njega ne slijedi provedba dogovorenog.
Pritom je spomenuo i sličnu ideju predsjednice Naše stranke Sabine Ćudić, naglasivši da je njegov prijedlog osobni stav, a ne službeno usuglašena pozicija stranačkih tijela.
Izmjene Izbornog zakona ostaju jedan od ključnih zahtjeva HDZ-a BiH
Govoreći o izmjenama Izbornog zakona, Čavara je ponovio stajalište HDZ-a BiH da hrvatski narod treba imati mogućnost biranja vlastitih legitimnih predstavnika.
„Hrvatski narod ne može više dopustiti da netko drugi bira njegove predstavnike“, rekao je.
Na pitanje mogu li izmjene Izbornog zakona biti uvjet za formiranje vlasti, nije izričito potvrdio da HDZ BiH inzistira na njihovu prethodnom usvajanju, ali ih je istaknuo kao jedno od ključnih političkih pitanja.
Govorio je i o mogućim različitim izbornim rješenjima u dvama entitetima, navodeći kako HDZ BiH nema problem s asimetričnim modelima te da je ranije predlagao više mogućnosti, uključujući elektorski i posredni izbor.
Kritizirao ulogu visokog predstavnika i stranih sudaca
Čavara je iznio kritike na račun djelovanja visokog predstavnika u BiH, ocijenivši da njegove odluke negativno utječu na demokratske procese i institucije.
Istaknuo je stajalište da zakone u Bosni i Hercegovini treba donositi Parlamentarna skupština BiH te izrazio protivljenje ulozi visokog predstavnika u nametanju zakonskih rješenja.
Kritički se osvrnuo i na prisutnost stranih sudaca u Ustavnom sudu BiH.
Govoreći o ranijim odlukama vlasti Republike Srpske kojima su osporavane pojedine državne nadležnosti, kazao je da su neke od tih odluka naknadno povučene.
Osvrnuo se i na američke sankcije, postavljajući pitanje zbog čega su pojedine osobe skinute s popisa sankcioniranih, dok su druge, među kojima je i on, ostale na njemu.
Europski put i NATO ostaju prioriteti
Čavara je poručio da HDZ BiH podržava europske integracije, ali uz poštivanje ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine i ravnopravnosti konstitutivnih naroda.
„Europski put ne po svaku cijenu, ali europski put kao prioritet, put bez alternative. Moramo poštovati Ustav, Daytonski mirovni sporazum i ravnopravnost konstitutivnih naroda“, izjavio je.
Dodao je da HDZ BiH podržava i NATO put, uz napomenu da o tom pitanju postoje različiti stavovi među političkim predstavnicima u zemlji.
Govoreći o ideji trećeg entiteta, Čavara je rekao da to ne smatra rješenjem te da HDZ BiH kao cilj ističe ravnopravnost konstitutivnih naroda.
Formiranje vlasti moglo bi potrajati do kraja godine
Na kraju razgovora Čavara je procijenio da bi pregovori o formiranju vlasti mogli potrajati do kraja godine zbog složenosti izbornog sustava i postupaka konstituiranja zakonodavnih tijela.
Smatra da bi stranke najprije trebale dogovoriti programska načela i utvrditi što mogu zajednički provesti, a tek potom pristupiti formiranju izvršne vlasti i raspodjeli funkcija.
Njegove izjave predstavljaju stavove jednog od dužnosnika HDZ-a BiH uoči pregovora o formiranju vlasti, dok će konačan sastav buduće parlamentarne većine ovisiti o dogovorima političkih stranaka.