Plavčić: Rastu plaće, ulažemo u zdravstvo, školstvo, poljoprivredu…, više novca i za socijalu!

Vlada Srednjobosanske županije nedavno je usvojila prijedlog županijskog proračuna koji dolazi uz značajno povećanje na prihodovnoj strani, a koje će osjetiti brojni sektori gospodarstva u županiji.

Mirjana Plavčić, ministrica financija Srednjobosanske županije, u intervjuu za Večernji list govori o značajkama ovogodišnjeg proračuna, ističući kako mu kapitalni izdaci i kapitalni transferi daju razvojnu dimenziju, a u tom kontekstu prioritetno će biti ulaganje u sektore poput zdravstva, školstva, uz posebno naglašenu fiskalnu politiku Vlade koja ide u smjeru jačanja kapaciteta i učinkovitosti javne uprave.

Vlada Srednjobosanske županije je na svojoj posljednjoj sjednici prihvatila prijedlog proračuna za 2023. godinu, u kojemu je primjetan rast na prihodovnoj strani. Možete li nam predočiti ključne karakteristike ovogodišnjeg proračuna te koliko je on veći u odnosu na nacrt?

– Na prijedlog Ministarstva financija Vlada Srednjobosanske županije prihvatila je prijedlog proračuna za 2023. godinu u iznosu od 305,716.899 KM i u odnosu na nacrt veći je za 3,729.450 KM, a u odnosu na izmjene proračuna za 2022. godinu veći je za 31,312.266 KM ili 11,4%. Proračunski prihodi planirani su na temelju najnovijih makroekonomskih projekcija preuzetih od Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP) u iznosu od 288,951.950 KM, proračunski rashodi u visini od 283,883.945 KM te pozitivna tekuća bilanca u iznosu od 5,068.005 KM.

Uzimajući u obzir račun prihoda i rashoda, račun kapitalnih primitaka i izdataka, gdje neto nabava nefinancijske imovine iznosi 20,215.854 KM, te račun financiranja u iznosu od 1,557.100 KM, planiran je višak rashoda nad prihodima u iznosu od 16,704.949 KM koji se namiruje iz suficita iz ranijeg razdoblja.

Napominjemo da je 2021. godine Srednjobosanska županija iz dugogodišnjeg akumuliranog deficita prešla u stanje suficita. Rezultat je to kontrole proračunskih rashoda i ostvarenje jednog od ciljeva Vlade – financijske stabilnosti.

Koje su ključne izmjene kada govorimo o obračunu plaća zaposlenih u županiji?

– Nacrtom proračuna za 2023. godinu bilo je planirano zadržavanje osnovice za obračun plaća na dosegnutoj razini iz 2022. godine u iznosu od 330 KM, a planirana je vrijednost boda u iznosu od 1,1%, što znači povećanje plaća svih zaposlenih kod proračunskih korisnika za 10%. Cilj Vlade bio je zadržati pravo i mogućnost korekcije plaća kao najznačajnije proračunske stavke na rashodovnoj strani u slučaju poremećaja u kretanju prihoda u 2023. godini. Međutim, u pregovorima sa sindikatima zaposlenih u javnom sektoru, koji su obavljeni nakon usvajanja nacrta, postigli smo sporazum i vrijednost boda preračunali u osnovicu za obračun plaća, što je rezultiralo rastom osnovice s 330 na 363 KM uz vrijednost boda 1. U 2022. došlo je do korekcije kolektivnih ugovora zaposlenih u MUP-u i kolektivnog ugovora zaposlenih u obrazovanju, što je rezultiralo rastom plaća i naknada u tim sektorima. Kako je naša županija jedna od onih s najnižom osnovicom plaća, smatrali smo da rizik eventualnog poremećaja prihoda ne smiju snositi prvenstveno zaposleni, nego se taj rizik mora ravnomjerno rasporediti uvažavajući prioritete iz Zakona o proračunima u FBiH.

U kojoj je mjeri novi proračun razvojni, a kroz koje se segmente može utvrditi da ima socijalnu dimenziju?

– Ekonomska i fiskalna politika Vlade u 2023. godini bit će usmjerena na jačanje kapaciteta i učinkovitost javne uprave te omogućavanje sveobuhvatnog pristupa javnim informacijama putem digitaliziranih usluga. Nakon digitalizacije u zdravstvenom sektoru, u 2023. godini planirana je digitalizacija u MUP-u i uvođenje aplikacije e-građanin, čime se javne usluge podižu na značajno višu razinu, što smatramo velikim uspjehom. U 2023. godini planirani su kapitalni izdaci u iznosu od 20,275.854 KM. Prioritet je na ulaganju u objekte i opremu od značaja za županiju, misleći ponajprije na ulaganja u školske objekte i opremu, ulaganja u predškolske ustanove, u zdravstvene ustanove i opremu, ali i policijske postaje te pravosudne ustanove. Planirani su i kapitalni transferi drugim razinama vlasti i fondovima u visini od oko 14 mil. KM, što je za 15% više u odnosu na 2022. godinu. Na Ministarstvo zdravstva pozicionirano je oko 7,5 mil. KM za poboljšanje zdravstvenih usluga, oko 3 mil. KM na Ministarstvo prostornog uređenja, oko 1 mil. transferi su javnim poduzećima u oblasti vodoprivrede te kapitalni transferi pojedincima i neprofitnim organizacijama. Kapitalni izdaci i kapitalni transferi daju razvojnu dimenziju proračunu. Planirani su poticaji u oblasti gospodarstva u iznosu od oko 5 mil. KM te u oblasti poljoprivrede i vodoprivrede oko 2,5 mil. KM. Socijalna dimenzija ogleda se u povećanju plaća i naknada zaposlenih, povećanju transfera u oblasti socijalne skrbi s naglaskom na skrb obitelji s djecom te rodiljske naknade za nezaposlene rodilje, povećanju transfera prema braniteljskoj populaciji. Nastavlja se sa stipendiranjem studenata, za oko 400 završenih studenata već godinama omogućeno je stjecanje prvog radnog iskustva – volontiranje.

Koliko se kriza prouzročena inflacijom, a sada i mogućom pojavom recesije, prenosi i na stanje u SBŽ-u kada govorimo o financijama?

– Proračun SBŽ-a, kao i proračuni na svim razinama i fondovi u 2022. godini imali su rekordno punjenje. Koliki je učinak gospodarske aktivnosti, a koliki inflacije, teško je procijeniti. Uzlazni trend jednom će doći do svoga maksimuma i uslijed očekivane recesije može prijeći u stagniranje ili, u najgorem slučaju, pad proračunskih prihoda. Stoga je od iznimnog značaja “sposobnost preživljavanja” krize. Županijski je proračun za sada stabilan, a Županija kreditno sposobna i to je velika prednost u ovome trenutku. Međutim, kako će se najavljena recesija odraziti na realni sektor, na poslovanje i zaposlenost, to je jednako važno, čak i važnije pitanje.

– Veliki broj proizvodnih, izvozno orijentiranih tvrtki koje posluju u našoj županiji može značajno osjetiti negativne ekonomske, financijske i cjenovne šokove na svjetskom tržištu, što se može odraziti na obujam njihove gospodarske aktivnosti i zapošljavanje, a kao posljedica toga može doći do pada poreza kao proračunskih prihoda.

U kojoj mjeri pomoć viših razina, a osobito Federacije BiH, može doprinijeti financijskoj stabilnosti županije?

– Ponavljam, Županija je financijski stabilna. Nastavit ću: financijska stabilnost županije rezultat je potpora iz federalnog proračuna. Podsjetit ću da se od 2020. godine u proračunu FBiH planiraju i izvršavaju potpore prema nižim razinama, županijama i općinama. Iz ovoga je izvora Srednjobosanska županija u tri prethodne godine dobila oko 67 mil. KM. Da nije bilo tih sredstava, proračun SBŽ-a u prethodne tri godine potpuno bi drugačije izgledao, a funkcioniranje Županije bilo bi otežano. Za nesmetano funkcioniranje proračunskih korisnika na razini županije, realiziranje ustavnih, zakonskih i programskih aktivnosti nužni su stalni i sigurni izvori financiranja. Određeni “višak” sredstava na federalnoj razini i “manjak” na županijskoj govore o neadekvatnoj raspodjeli javnih prihoda. U iščekivanju klime za cjelovitu ekonomsku i poreznu reformu, koja će rezultirati gospodarskim rastom i zapošljavanjem te na toj osnovi rastom javnih prihoda, u proračunu FBiH i dalje se mora naći stavka “potpore nižim razinama vlasti” kojom će se balansirati nepravedna raspodjela javnih prihoda.

Izvor: Večernji list