- Marketing -
Četvrtak, 21 listopada, 2021

Pacijenti se spašavaju u drugim zemljama: U BiH ima kadra, ali ne provode se transplatacije organa

Pročitajte i ovo

Započele ”Uskopaljske jeseni 2021.”

U organizaciji HKD Napredak, podružnica Uskoplje, u nedjelju 17. listopada počela je 25. tradicionalna kulturna manifestacija Uskopaljske jeseni, jedan...

NESTALI DOKUMENTI: Odvjetnici Fadila Novalića hakirano računalo

Odvjetnica Vasvija Vidović je tijekom ročišta u slučaju "Fadil Novalić i drugi", ukazala je na to da su joj...

Nogometaši Travnika donijeli bod s gostovanja, ali su zapravo pobjednici

Veća vijest od same utakmice je događaj koji se zbio poslije iste. Nogometaši Travnika u okviru 10. kola Prve lige...

Više od tri tisuće građana u BiH je na hemodijalizi, a za njih trećinu transplantacija bubrega je nada za nastavak normalnog života. Država ne čini ništa da im pomogne, tvrde stručnjaci, koji ukazuju na značaj donorstva i to da imamo kadar koji može obavljati zahvate.

Od početka ove godine do danas u našoj zemlji obavljena je svega jedna transplantacija bubrega i to u Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli. Prvi je to zahvat ovakve vrste od početka pandemije u BiH, a riječ je o doniranju bubrega sa živog donora i u ovom slučaju svoj organ supruga je darovala mužu, piše Klix.ba.

Iz Udruge dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH smatraju da je spomenuta transplantacija prije mjesec dana obavljena pod pritiskom javnosti, s obzirom na to da nijedan novi zahvat od tada do danas nije urađen.

S transplantacijama smo ponovo stali, a u posljednje vrijeme primamo pozive od naših članova, ali i ljudi koji se ne nalaze u udruzi, s pitanjima o tome gdje izvan BiH mogu obaviti transplantaciju, prvenstveno bubrega. Porazno je da oni više uopće ne razmišljaju o transplantaciji u BiH, već u inozemstvu, bilo da je riječi o Hrvatskoj, Turskoj ili nekoj drugoj državi, kaže za Klix.ba Tomislav Žuljević, predsjednik Udruge dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH.

Sve navedeno, mišljenja je Žuljević, pokazuje koliko su pacijenti izgubili povjerenje u BiH kao državu te njen zdravstveni sustav, istaknuvši poražavajuću činjenicu da su u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu za pet godina obavljene svega četiri transplantacije, a nekada je u regiji bio treći transplantacijski centar, nakon onoga u Ljubljani i Rijeci.

- Advertisement -

Mi činimo sve da se pokrenu transplantacije koje smo imali prije dvije, tri ili četiri godine, a bilo ih je minimalno 15 ili 20 na godišnjoj razini i to sa živih donora. Također, ne smijemo zaboraviti i na pacijente koji čekaju na transplantaciju srca ili jetre, za koje se država uopće nije pobrinula u smislu kako ih zbrinuti. Praktično, oni su osuđeni na smrt jer se transplantacija srca ne radi u našoj zemlji, dok transplantacija jetre vrlo rijetko i to s moždano preminulih osoba, navodi Žuljević.

Dijalizirani i transplantirani pacijenti o aktualnoj situaciji su obavijestili i odjel za zdravstvo Europskog parlamenta, ali odgovor još uvijek nisu dobili.

Sve što je do nas učinili smo kako ne bi došlo do razvijanja takozvanog transplantacijskog turizma u drugim državama, ali općenito politika, posebno ona zdravstvena, za nas nema sluha. Dokle će to pacijenti trpjeti, vidjet ćemo jer je žalosno da u situacijama kada brat daje sestri bubereg ili majka kćeri, moramo prikupljati novac za transplantaciju, kako bi se ona obavila u inozemstvu, nastavlja Žuljević.

Stručnjaci navode da napredak zdravstvenog sustava jedne zemlje se procjenjuje kroz sustav transplantacijske medicine, koja u BiH nije dostigla zavidnu razinu. S druge strane, ovakve vrste medicine nema ni bez takozvanog donorstva, pod kojim se podrazumijeva odluka osobe za doniranje organa u slučaju moždane smrti, a u svrhu liječenja drugog pacijenta, odnosno spašavanja njegovog života.

Medicina je znatno mnogo napredovala, ali, ako vam zataje organi jedino ga možete zamijeniti transplantiranim. Zbog toga je donorstvo od neizmjerne važnosti i o svemu tome je potrebno raditi puno na edukaciji stanovništva i razvijanju kolektivne svijesti. Donorstvo nije tabu tema, ali je kod nas prisutan i dalje mali broj donora jer ljudi ne žele razmišljati o smrti, smatra predsjednica Udruge lječnika za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju bubrega BiH te čelnica Donorske mreže BiH prof. dr. Halima Resić.

Ova istaknuta bh. nefrologinja naglašava da je donorstvo važno za svakog građanina i građanku BiH, jer sutra nama ili nekom nama bliskom može trebati organ, a ako nema donora, nema ni organa ni transplantacija.

Moram priznati da je Donorska mreža BiH u vrijeme pandemije bila znatno aktivnija na društvenim mrežama nego u razdoblju prije te je u posljednjih godinu dana potpisano više od tisuću donorskih kartica online putem, a one su nakon toga građanima poslani poštom, dodaje Resić.

Donorska mreža BiH u proteklih 20 godina preuzela je ulogu države koja je u tom pogledu, prema riječima sugovornice sarajevskog portala pasivna. Dok razvijene europske zemlje ulažu značajna financijska sredstva u ovakvu mrežu, u BiH ona još uvijek djeluje uglavnom na bazi volonterizma i entuzijazma zdravstvenih profesionalaca.

Država je pasivna i očito joj nije prioritet zdravlje građana BiH, jer da je tako davnih dana bi se razvila transplantacijska medicina u našoj zemlji i ne bismo bili na dnu ljestvice po broju obavljenih transplantacija, ukazuje Resić, istaknuvši da će u listopadu ove godine biti održana besplatna edukacija za bh. transplant-koordinatore i lječnike koju će provesti stručnjaci iz Španjolske, a koji su procese transplantacije poboljšali u 100 zemalja svijeta.

Tijekom pandemije koronavirusa zdravstveni sustav svoje snage je usmjerio na liječenje pacijenata obiljelih od COVID-19, dok su građani koji čekaju na transplantaciju organa stavljeni u drugi plan. Resić je mišljenja da je sada potrebno ponovno pokrenuti proces kadaveričnih transplantacija jer pacijenti poduzimaju drastične korake, o kojima je govorio ranije Žuljević.

Prema najnovijim podacima koje je publicirao Senaid Trnavčević, doajen u transplantaciji bubrega u BiH, u Federaciji BiH u 2019. godini urađeno je 13 ovakvih zahvata, godinu kasnije su obavljene tri, dok je tijekom ove izveden samo jedan o kojem smo pisali na samom početku. Kada je dalje riječ o Federaciji BiH, na listi čekanja na bubreg su 242 pacijenta, na jetru čeka 30, srce 12 i rožnice 40 osoba.

- Marketing -
IZVOR:klix.ba

Najčitanije zadnjih 7 dana

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Posljednje objavljeno

TRAŽITE POSAO? AirVit d.o.o. Vitez objavljuje natječaj za nekoliko radnih mjesta

AirVit d.o.o. Vitez objavljuje natječaj za sljedeće radno mjesto:   Instalater klimatizacije i centralnog grijanja - 3 izvršitelja Bravar -...
- Marketing -
- Marketing -

Podcast UZOR

Pročitajte i ovo