OTOK BABAC OD KOPNA JE UDALJEN 680 METARA I PRAVI JE ROBINZONSKI RAJ
Površina ovog jadranskog bisera iznosi svega 0,787 kilometara kvadratnih, a obala mu se prostire na oko 4,6 kilometara. Najveći broj stanovnika, 35, otok je imao sad već davne 1953. Na Babcu ćete danas pronaći jedva 36 kuća, djece odavno nema, a stalnih stanovnika je – četvero! No ljeti ondje ipak sve vrvi od života. Vraćaju mu se domaći ljudi koji su se u međuvremenu raselili po čitavom svijetu, a dolazi i sve više turista željnih netaknute prirode i odmora u samoći.
LJETNIKOVAC OBITELJI DE SOPPE PODSJEĆA NA BOGATU PROŠLOST ČUDESNOG BABCA
Iako malen, ovaj otočić ima i svoju crkvicu sv. Andrije, koja se, prema povijesnim podacima, gradila još u 13. stoljeću, svjetionik koji datira iz 1874. godine, ali i ostatke čuvene utvrde iz 15. stoljeća, koja je nekoć zapravo bila ljetnikovac obitelji de Soppe. Od njegovih zidina ostali su sačuvani pročelje s ulaznim vratima i obiteljski grb, koji se može vidjeti i na već spomenutoj crkvi.
Fortica na Babcu zapravo je zidom ograđen pravokutni prostor unutar kojeg su se nalazile seoske kuće, a za vrijeme učestalih turskih provala stanovništvu s kopna ista je služila kao povremeno utočište.
U 14. STOLJEĆU IMAO JE SVOJE MLINOVE I SOLANE, A NA NJEMU SE DRŽALA I STOKA
Naime, ladanjska arhitektura bila je iznimno popularna među zadarskim plemićima i imućnijim građanima, koji su takav način gradnje premještali iz nesigurnog zaleđa na svoje otočne posjede kako bi pobjegli od turske opasnosti, ali i kuge te oskudice koji su obilježili kraj 15. i 16. stoljeće. Osim toga, poznato je da je otočić Babac još u 14. stoljeću imao svoje mlinove i solane, a na njemu se već tad držala i stoka.
