Iako je ovogodišnja žetva donijela dobre prinose, brojni poljoprivrednici u Bosni i Hercegovini nezadovoljni su otkupnom cijenom pšenice, koja se trenutno kreće između 32 i 35 feninga po kilogramu. Ističu kako takva cijena ne pokriva ni osnovne troškove proizvodnje.
Ratari su još prije početka žetve tražili da otkupna cijena ne bude niža od 40 feninga po kilogramu, no njihove zahtjeve otkupljivači nisu prihvatili.
Predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača sela Semberije i Majevice, Savo Bakajlić, ocijenio je stanje u poljoprivredi neprihvatljivim.
– Mislim da je ovo apsurd i da je danas bavljenje poljoprivredom ponižavajuće. Nećemo više šutjeti. Ne vjerujemo političarima jer se sve radi preko leđa naroda i poljoprivrede. Ovaj sustav je zakazao kada je riječ o poljoprivredi, poručio je Bakajlić.
Nezadovoljstvo dijele i drugi proizvođači, koji ističu da su cijene goriva, sjemena, gnojiva, zaštitnih sredstava i ostalog repromaterijala značajno porasle, dok je otkupna cijena pšenice dodatno pala.
Poljoprivrednik Boško Radić smatra da bi u otkupnu cijenu trebalo uračunati barem troškove prijevoza.
U Odjelu za poljoprivredu Grada Bijeljina kao glavne razloge niske otkupne cijene navode prekomjeran uvoz i nedovoljnu zaštitu domaćeg tržišta.
Načelnik Odjela Sreten Vučković tvrdi da je presudnu ulogu imao uvoznički lobi.
– Možemo s pravom reći da je uvoznički lobi presudio kada je riječ o pšenici. Cijena pšenice na svjetskom tržištu dosegnula je najvišu razinu u posljednje tri godine, a domaći proizvođači od toga nemaju koristi, rekao je Vučković.
Poljoprivrednici upozoravaju da se kilogram domaće pšenice otkupljuje za svega 32 do 35 feninga, iako se od te količine može proizvesti oko 750 grama brašna, od kojeg nastaju jedan do dva kruha čija je tržišna vrijednost višestruko veća.
Poručuju kako ovogodišnji problem nije urod, nego raspodjela zarade u lancu od proizvođača do trgovine. Upozoravaju da bi, bez bolje zaštite domaćeg tržišta i otkupne cijene koja pokriva troškove proizvodnje, sve više poljoprivrednika moglo odustati od sjetve, čime bi Bosna i Hercegovina postala još ovisnija o uvozu hrane.