U Mostaru je, u organizaciji Udruge „Verus“ proteklih dana održana konferencija pod nazivom „Digitalna umjetnost u kontekstu tradicijskih simbola i motiva“.
Riječ je o stručnoj Konferenciji koja se sastojala od praktičnog djela čiji je glavni koncept inkorporiranje prepoznatljivih simbola i motiva u krajevima Federacije BiH, koristeći novi vid izražavanja u likovnoj umjetnosti, a drugi dio se sastojao od studijske posjete općini Rama.
Rama je općina u kojoj se dugo godina njeguje tradicija i bila je idealan izbor za studijsku posjetu. Sudionici, koji su se sastojali od članova foto udruženja i studenta završnih godina likovne akademije iz Zagreba, Dubrovnika i Mostara, posjetili su Franjevački samostan Rama-Šćit. Riječ je o Samostanu u mjestu Šćitu koji su podigli franjevci još u 15. stoljeću, te je jedan od 13 samostana koji su spomenuti 1514. godine u popisu Bosanske provincije. Samostan i crkva spaljivani su više puta, ali isto tako i obnavljani. Kulturni pjezaž i područje Franjevačkog samostana kao i crkve proglašeno je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
U sklopu kompleksa Franjevačkog samostana na Šćitu nalaze se i Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, Kuća mira, Etnografski muzej i Umjetnička galerija fra Ljubo Lucić.
Za samostansko dvorište s pravom se može reći kako je to „galerija na otvorenom“ jer su svoje mjesto našle skulpture: Ramski križ, Ramska majka, Diva, Posljednja večera, medaljon Ramski mučenici i Spomen ploča s imenima svih stradalih u zadnja dva rata.
Sudionicima je posebno bio zanimljiv Etnografski koji sadrži približno 1200 eksponata, a predstavljeni su tradicionalni život i kultura Hrvata-katolika u Rami.
Eksponati su dinarskih korijena tradicionalne kulture ramskoga kraja i čvrstih kulturnih spona ovoga kraja sa susjednim područjima kako Bosne tako i Hercegovine. Među njima posebno su interesantni izlošci tradicionalne odjeće s manje ili više izraženim specifičnim, tj. lokalnim obilježjima, koji Ramkinje i Ramljake čine prepoznatljivim i na prostoru dinarskog tradicionalnog kulturnog areala.
Cilj je bio ukazati na tradiciju, na sve elemente i ljepote tradicije koji se odnose na bosansko-hercegovačku kulturnu baštinu, njen razvoj, te transponiranje u nešto novo koje prati sadašnje vrijeme, ali ne isključujući tradicionalno.
