Europski pravac E73, koji je poznat i kao koridor Vc, dio je paneuropskog prometnog koridora V, a prolazi kroz tri države: BiH, Hrvatsku i Mađarsku
Kada je sredinom srpnja na dionici Poprikuše – Nemila na koridoru Vc svečano završen proboj lijeve cijevi tunela Golubinja, najdužeg i najtežeg objekta za gradnju na dionici koridora Vc kroz Bosnu i Hercegovinu, upućene su poruke koje su jasno dovele do zaključka kako intenziviranje rada na dionicama autoceste kroz Federaciju BiH vodi prema strateškoj viziji dovršetka ukupnog koridora od Save do mora. Kada se tome dodaju i aktivnosti na jugu Federacije, vidljivo je kako se uskoro može očekivati početak radova i na nekim drugim dionicama.
Najzahtjevniji dio
YouTube kanal “Na hrvatskim cestama” donio je usporedni prikaz dionica Vc koje prolaze kroz tri države: Mađarsku, Hrvatsku i BiH. Koridor počinje od obilaznice kod Budimpešte te se proteže prema jugu prateći tok rijeke Dunav sve do hrvatsko-mađarske granice. Koridor je kroz Mađarsku u potpunosti završen, a posljednja dionica u proljeće ove godine, dok će dio od nekoliko kilometara do granice s RH pustiti u isti tren kada i hrvatski dio koridora. Do sada je koridor kroz Hrvatsku izgrađen u dužini od 83,6 kilometara od Belog Manastira do Svilaja, a ostaje još pet kilometara do granice s Mađarskom, pri čemu se kraj radova očekuje na proljeće 2025.
Najduži dio koridora prolazi kroz BiH, a isto tako je terenski najzahtjevniji, pri čemu se konstatira kako je do sada izgrađeno nešto više od trećine. Posljednji dio autoceste, procjene su koje su nedavno iznesene za Večernji list, bit će izgrađen za šest godina. Krećući se od sjevera prema jugu, prva dionica, ona od Svilaja do Odžaka, već je u prometu, dok dio od Odžaka prema jugu u dužini od 36 kilometara, kroz RS do petlje Johovac, tek treba biti napravljen. Na ovu dionicu spojena je autocesta prema Banjoj Luci, a dalje prema Doboju izgrađena je dionica pod pet kilometara do petlje Rudanka/Kostajnica. Od Doboja do Zenice radi se nekoliko dionica, a u RS-u je to dionica od petlje Rudanka (5,3 kilometra) do Putnikova brda 2. Kada je riječ o Federaciji i sjevernom dijelu koridora, u izgradnji je nekoliko dionica: Putnikovo brdo – Medakovo, Medakovo – Ozimica, dok se uskoro očekuje i rad na dionici Ozimica – Poprikuše. Dalje prema Zenici u izgradnji su dionice Poprikuše – Nemila, Nemila – Vranduk, Vranduk – Ponirak i Ponirak – Vraca.
Slijedi izgrađeni dio koridora od Zenice, preko Sarajeva pa do tunela Ivan, a dalje prema jugu ostaje nekoliko dionica od kojih će dvije biti iznimno tehnički zahtjevne: tunel Prenj i Mostar sjever – Mostar jug. Inače, južni dio zemlje u ovoj, kao i početkom iduće godine očekuje veliki investicijski zamah, a nedavno je za Večernji list potvrđeno kako je plan uskoro početi s radom na dionicama Mostar jug – tunel Kvanj, tunel Kvanj – Buna, Mostar sjever – Mostar jug, kao i s izgradnjom najkompleksnijeg objekta na cijelom koridoru, tunela Prenj. Tunel Prenj će se graditi uz poštivanje svih sigurnosnih standarda propisanih smjernicom EU-a, odnosno s većim profilom i pregradama. Planirani su izgradnja i potpuno opremanje obiju cijevi za promet. Tunel Prenj je zasigurno generacijski projekt, objekt koji će svojim gabaritima biti najduži tunel u BiH te deveti u Europi, ali projekt koji će u svakodnevnom životu donijeti niz koristi za sve putnike i poslovnu zajednicu, u značajnoj mjeri skraćujući vrijeme putovanja između dvaju gospodarski snažnih središta, Mostara i Sarajeva. Naravno, odmah po zahtjevnosti slijedi dionica Mostar sjever – Mostar jug dužine 14,2 kilometra, a na kojoj će se uslijed brdsko-planskih terena morati graditi veći broj objekata; uz ostalo i pet tunela dužine blizu šest kilometara, kao i deset vijadukata/mostova ukupne dužine blizu dva kilometra.
Uskoro nova dionica
Uskoro će biti puštena u promet dionica Počitelj – Zvirovići te će BiH dobiti novih 11 km autoceste, a već prije dovršena je poddionica Buna – Počitelj duga 7,2 km. Ukupno je, kada govorimo o Federaciji, izgrađeno 126,5 kilometra autoceste na koridoru Vc.
