Veliki broj dokumenata, fotografija, iskaza preživjelih logoraša, u monografiji „Od tvorca logora do radosti poricanja“ skupio je i uredio Anđelko Kvesić, autor knjige i predsjednik Udruge hrvatskih logoraša u Središnjoj Bosni.
Nakon promocije monografije u Busovači, ovo kapitalno djelo, predstavljeno je i u Mostaru, u galeriji kraljice Katarine Kosače.
O monografiji „Od tvorca logora do radosti poricanja“ na mostarskoj su promociji, pored autora, govorili prof. dr. sc. Ivo Čolak, prof. dr. sc. Ante Kvesić i Nikola Grubešić, dok je program moderirao Josip Križanović.
Autor monografije Anđelko Kvesić istaknuo je kako ova knjiga donosti istinu i činjenice o stradanju Hrvata u BiH, odnosno, odvođenjima u logor hrvatskih civila i pripadnika HVO-a.
„Sadržaj monografije donosi točne i objektivne podatke, iskaze svjedoka i preživjelih logoraša, fotografije, i doslovce, dokazni materijal o tome, kakav su tretman civili hrvatske nacionalnosti i pripadnici HVO-a imali u više od petsto logora za vrijeme Domovinskog rata“, kazao je Kvesić.
Napomenuo je i kako je tzv. Armija BiH formirala 331 logor, a VRS 194 u kojima su mučeni i zlostavljani Hrvati.
Kvesić, je također, istaknuo kako, naslov monografije govori o tome da, danas oni koji su formirali logore, osjećaju radost poricanja, jer za stradanja hrvatskih logoraša, pred bh. pravosuđem nema odgovornih.
Autor je kazao kako je od završetka rata proteklo više od dvadeset godina, a da država nije našla za potrebno da o logorašima kaže niti jednu riječ kada je u pitanju pravo, te naveo kako ne postoji ni uredba, ni zakon, ni propis koji bi govorio o logorašima.
Nikola Grubešić, predsjednik Županijskog odbora HDZ-a BiH Županije Središnja Bosna, istaknuo je kako Kvesićeva monografija tematizira golgotu Hrvata u BiH.
„U ovoj monografiji faktografski je prezentirana golgota Hrvata u BiH, a posebice Središnje Bosne, koja je u jednom trenutku cijela bila logor, od Uskoplja do Fojnice, pod osmomjesečnom opsadom, bez hrane i lijekova“, kazao je Grubešić.
Naveo je i kako vrijednost monografije proizlazi u činjenici da su u njoj probrojani svi logori za Hrvate od sjevera BiH, Središnje Bosne, Hercegovine, pa sve od onih najgorih, poput Muzičke škole u Zenici“, kazao je Grubešić.
Ivo Čolak istaknuo je kako logori za Hrvate u BiH, nisu znali za dob, spol i bolest, te da je tretman prema Hrvatima, bili oni civili ili pripadnici HVO-a bio jednak.
„Hrvatske civile i pripadnike HVO-a, zarobljavali su čak i u vjerskim objektima, a stravično je da za zarobljavanja u franjevačkom samostanu u Gučoj Gori kod Travnika i klaustru časnih sestara u Bugojnu, još nitko nije odgovarao“, rekao je Čolak.
Dodao je i kako Kvesićeva monografija „Od tvorca logora do radosti poricanja“ sadrži izvorne podatke, organizacijsku strukturu logora, popise stražara, informacije o uvjetima i načinima mučenjama, zapovjednom osoblju i jasno donosi istinu o karakteru rata u BiH.
Promociju monografije „Od tvorca logora do radosti poricanja“ organizirali su Hrvatska udruga logoraša Domovinskog rata u BiH i Hrvatski dokumentacijski centar Domovinskog rata u BiH.
