Kad vam kažu da sa suhomesnatim proizvodima, u ovom slučaju slaninom ne treba pretjerivati svakako su u pravu, no to je slučaj s bilo kojom namirnicom, bila ona zdrava ili ne zdrava. Iako ju mnogi smatraju štetnom za srce, nekoliko istraživanja je potvrdilo da ona sadrži korisne omega-3 masne kiseline koje zapravo štite kardiovaskularni sustav.
Brojne su studije pokazale da je ova, mnogima omiljena namirnica, ako se konzurmira u umjerenim količinama odlična za smanjivanje tlaka i nivoa šećera u krvi, a čime pomaže u prevenciji dijabetesa, srčanih bolesti i moždanog ili srčanog udara. Slanina je također bogata i kalijem koji je ključan za regulaciju krvnog tlaka, a bogat je izvor i kvalitetnih proteina koji pomažu u izgradnji mišićnog tkiva i daju vam energiju. Bitno za napomenuti, kaže se da ništa ne liječi mamurluk kao malo slanine i šalica kave.
Ova mnogima omiljena namirncia je i dobar izvor cinka, potrebnog za dobar imunitet, rast i obnavljanje mišićnog tkiva i hormonalni balans. Sve u svemu slanina obiluje vitaminima, a sadrži 65 % preporučenog dnevnog unosa tiamina, 47 % niacina, 38 % vitamina B12 i 36 % cinka. Tako da, umjesto konzumacije multivitamina, možete jesti slaninu.
Postoje brojna istraživanja koja su dokazala da je slanina prirodni antidepresiv te da poboljšava raspoloženje i osjećaj zadovoljstva te smanjuje nivo stresa. Mnogima omiljena namirnica za zakusku bogata je i zasićenim mastima, što znači da ćete duže biti siti, a ako ste jako gladni, slobodno pojedite malo slanine i izdržati ćete od doručka do ručka ili ručka do večere. Iako se radi o vrlo ukusnoj i visokoenergetskoj mesnoj prerađevini, ne treba pretjerivati s konzumacijom slanine, a svakako da pokušajte nabaviti domaću jer se nabrojeni zdravstveni benefiti nikako ne odnose na umjetni, kupovni proizvod. Dnevna preporuka je ustvari 30 grama odnosno jedna šnita.
