spot_img
spot_img
Nedjelja, 26 svibnja, 2024

Ministarstvo pravde BiH: Pripremljene izmjene Izbornog zakona – evo kako će se birati hrvatski član Predsjedništva

Dok BiH očekuje otvaranje pregovora s Europskom unijom koja od BiH zahtijeva zakonodavstvo usklađeno s europskim standardima, Ministarstvo pravde BiH pripremilo je izmjene Izbornog zakona BiH koje podrazumijevaju i ‘legitimno predstavljanje’ i brojne druge izmjene u odnosu na sadašnji zakon. Najvažnija izmjena odnosi se na izbor članova Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, javlja Raport.

Kako se bira hrvatski član Predsjedništva?

“Svi kandidati Hrvati čine listu hrvatskih kandidata. Izabran je kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet županija, i to: Hercegovačko-neretvanskoj, Srednjobosanskoj, Zapadnohercegovačkoj, Herceg-Bosanskoj i Posavskoj. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet”, stoji u prijedlogu Ministarstva pravde BiH.

Raport navodi kako je ”riječ o prijedlogu koji koincidira sa prijedlozima Dragana Čovića i HDZ-a BiH”. U predloženim izmjenama u vezi s izborom člana Predsjedništva BiH, iz reda hrvatskog naroda, dalje se navodi.

“Ukoliko hrvatski kandidat nije izabran sukladno odredbama stavka 3. točka a) ovog članka, onda je izabran kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje dva od pet županija i to: Hercegovačko-neretvanske, Srednjobosanske, Zapadnohercegovačke, Hercegbosanske i Posavske. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet”. I s ovim se, u novom nacrtu Izbornog zakona BiH ne završava istrajavanje na izboru člana Predsjedništva BiH. “Ukoliko hrvatski kandidat nije izabran sukladno odredbama stavka 3. točka a) i b) ovog članka, onda je izabran kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje jednoj od pet županije, i to: Hercegovačko-neretvanskoj, Srednjobosanskoj, Zapadnohercegovačkoj, Hercegbosanskoj i Posavskoj. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet”, stoji u novom prijedlogu izmjena Izbornog zakona BiH koji je na javne konzultacije uputilo Ministarstvo pravde BiH.

Predlažu i novu formulu za izbore u domove naroda

Kao razlozi donošenja ovog zakona navedeno je da se s njim ”nastoji osigurati zajamčena sloboda izbora kandidata i kandidiranje na izborima, kao jamac slobodnih, pravičnih i transparentnih izbora sukladno demokratskim principima, kao i integritet izbornog procesa”. “Također, ovim Zakonom zadovoljeno je opće načelo demokracije da jedan narod, drugom narodu ne bira predstavnike u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine”, navodi se. Predložene su izmjene i dopune kada je u pitanju raspodjela mandata putem posrednih izbora (Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, Dom naroda Federacije BiHi Vijeće naroda Republike Srpske).

Biranje u županijske Skupštine

Zastupnici u županijske skupštine i Narodnu skupštinu Republike Srpske prema sadašnjem zakonu se biraju primjenom formule iz člana 9.5 Izbornog zakona (količnici za raspodjelu mandata se dobivaju dijeljenjem sa 1,3,5,7,9, itd.). Izborni zakon BiH trenutno propisuje da u procesu neizravnih izbora izabrani zastupnici na općim izborima biraju izaslanike u Dom naroda i Vijeće naroda primjenjujući istu formulu (1,3,5,7,9, itd.). Kreatori nove odredbe Izbornog zakona BiH smatraju da dvostruka primjena iste formule (1,3,5,7,9, itd.) dovodi do znatnog odstupanja od načela proporcionalnosti, što, prema njihovoj ocjeni, političke stranke/liste u svakom izbornom procesu izbjegavaju formiranjem više listi i dogovorom oko raspodjele glasova po tim listama. Sada se predlaže da izborni proces na posrednim izborima za Domove naroda i Vijeće naroda bude proveden uz primjenu formule (1,2,3,4,5, itd.) .

“Nakon toga neće biti potrebno da ista politička stranka formira veći broj listi i unutarnjim dogovorom raspodjeljuje glasove. U slučajevima s identičnim količnicima kandidata, umjesto ždrijeba mandat se dodjeljuje kandidatu koji je na općim izborima ostvario veći broj preferencijalnih glasova”, stoji u obrazloženju izmjena Izbornog zakona BiH. Kako je vidljivo iz dokumenta u koji je Raport imao uvid predložene su i brojne druge izmjene Izbornog zakona BiH, koje dijelom podrazumijevaju i uvođenje novih izbornih tehnologija u izborni proces, kao i izmjene načina izbora članova Središnjeg izbornog povjerenstva BiH. Izmjene Izbornog zakona BiH već sljedećeg mjeseca bi se mogle naći pred Vijećem ministara BiH.

Najčitanije vijesti

Izdvojene vijesti