Kandidatkinja za predsjedateljicu Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto (Hrvatska demokratska zajednica – HDZ) obratila se danas zastupnicima Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH od kojih je s poštovanjem zatražila povjerenje Doma za potvrdu njenog imenovanja na tu poziciju.
Zahvalila je političkim liderima stranaka okupljenih oko koalicija HDZ-a, Socijaldemokratske partije (SDP) i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) na ukazanom povjerenju, dodajući da su te stranke pokazale političku zrelost i uspjele u rekordno kratkom roku premostiti sve prepreke koje su bile pred njima te pronaći zajednička načela i ciljeve koje su postavili kao temelj pri formiranju Vijeća ministara.
– Još jednom se pokazalo da je suradnja na zdravim temeljima između različitih predstavnika konstitutivnih naroda, vlasti na razini BiH, entiteta, županija i općina isplativa i moguća samo ako se opredijelimo za to, u najboljoj vjeri, u skladu s Ustavom bez namjera da bilo koga oštetimo – kazala je.
Prepoznali su izazove, navodi Krišto, kao što su odlazak obrazovanih i mladih ljudi kao i njihovih obitelji, globalna ekonomska i energetska kriza, pitanje standarda građana, reforma sigurnosno-obavještajnog sustava, pravna sigurnost, ograničene ustavne reforme i izmjene izbornoga zakonodavstva.
Kazala je da njen ekspoze nije detaljan program rada budućeg Vijeća ministara, nego samo njeno viđenje trenutne situacije i putokaz budućeg rada za period od 2022. do 2026., koji je sistematizirala kroz devet poglavlja – europske integracije, BiH i NATO, vladavina prava, sigurnost, reforma javne uprave, makroekonomska pozicija i ekonomija, vanjskotrgovinska politika i ekonomski odnosi, saobraćaj i veze te ljudska prava, izbjeglice, mladi i manjine.
Kada su u pitanju europske integracije najavila je će u daljnjem radu nastojati učiniti sve kako bi se put Bosne i Hercegovine prema Europskoj uniji ubrzao te kako bi BiH kao država, društvo i svaki pojedinac osjetili veće koristi od reformi koje proces europskih integracija zahtijeva.
– Koristit ćemo proces europskih integracija kao pokretač drugih pozitivnih unutrašnjih promjena, koristit ćemo iskustva zemalja u okruženju koje su ostvarile korak više u tom procesu, kao i onih zemalja koje su završile taj proces i postale punopravne članice – kazala je.
Podvukla je da je u demokratskom društvu nedopustiva diskriminacija bilo kojeg pojedinca, a posebno diskriminacija jednog cijelog naroda, a kako bi se riješio taj problem, potrebno je raditi na ograničenim promjenama Ustava BiH i izmjenama izbornoga zakonodavstva.
– Sada kada BiH ima status kandidatkinje moramo se fokusirati na ispunjavanje svih preostalih uvjeta kako bismo otvorili pregovore o članstvu, što je potrebno učiniti u što kraćem roku – dodala je.
Najavila je i rad na programu ekonomskih reformi, kao jednom od temeljnih dokumenata u ovom procesu, a pažnja će se, kaže, posvetiti svim onim uvjetima iz “Zelenog plana” i “Povezivosti” kao ključnim sektorskim politikama EU-a.
Govoreći o putu ka NATO-u naglasila je da je osim europskog, NATO put također važan vanjskopolitički prioritet Bosne i Hercegovine, jer integracija u NATO nije samo vojni nego i politički savez koji dijeli vrijednosti slobode, demokracije, pluralizma i koncenzusa.
Predan je podršci teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH, miru, stabilnosti, reformskim procesima i euroatlantskom putu, kroz partnersku suradnju te političke, praktične i operativne angažmane, dodala je.
– Svjesna sam činjenice da je BiH država tri konstitutivna naroda Hrvata, Bošnjaka, Srba i svih ostalih građana koji u njoj žive, te da u BiH o svakom političkom pitanju moramo imati puni politički koncenzus, a to se odnosi i na pitanja NATO integracija – kaže Krišto.
Zato je naglasila da će u okviru svojih nadležnosti raditi na postizanju dogovora o zajedničkim vanjskopolitičkim stavovima Bosne i Hercegovine, što uključuje i sve aktivnosti i pitanja iz područja NATO integracija.
Podvukla je da će se raditi na potpunijem i kvalitetnijem oživljavanju načela prema kojem svaki pojedinac ima jednak pristup pravdi i jednak položaj pred zakonom, što je od krucijalnog značaja za sveukupni demokratski napredak i status BiH.
– Europska unija definirala je svim državama kandidatima niz preporuka za reformu pravosuđa koje će omogućiti učinkovitu primjenu zakona, smanjiti broj neriješenih predmeta i ojačati pravnu sigurnost svakog pojedinca – kazala je.
Najavila je da će se u tom pravcu usvojiti strategija za razvoj sektora pravde, koja je temelj i vodilja daljnjih aktivnosti te donijeti nove zakone o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću, zakon o sudovima Bosne i Hercegovine, zakon o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom kaznenim djelom.
– Prioriteti su i daljnja reforma kaznenog zakonodavstva, posebno njegova harmonizacija, alternativno rješavanje sporova, uspostava nadzornog tijela za praćenje i provedbu Strategije za rad na predmetima ratnih zločina kao i poduzimanje nužnih mjera i aktivnosti za provođenje antikorupcijske politike – stava je Krišto.
Govoreći o poglavlju sigurnosti preciziranom u njenom ekspozeu, napomenula je da je područje sigurnosti danas vrlo dinamičan proces koji se posmatra kroz sustav primjene preventivnih aktivnosti, neizostavno prateći tehnološki razvoj.
Pojavom novih oblika opasnosti, gdje se transformiraju stari, a nastaju novi fenomeni, javlja se potreba za stvaranjem novih politika i sposobnosti odgovora na složenost kriza i nesigurnosti koje su gotovo stalne u današnjim uvjetima.
– U tom smislu radit ćemo na novim zakonskim propisima i strateškim dokumentima koji će unaprijediti sustav unutrašnje sigurnosti te ga učiniti učinkovitijim – najavila je Krišto.
Identificirala je područja u vezi s tim i to su područje borbe protiv pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, područje borbe protiv terorizma, a najavila je i da će se razviti i donijeti strateški dokumenti u području upravljanja migracijom i azilom, radi adekvatnog odgovora potencijalnim migrantskim valovima kao i održivog sustava upravljanja migracijama.
Govoreći o reformi javne uprave, kazala je da je ona ključna je za napredak Bosne i Hercegovine jer omogućava provedbu reformi i sudjeluje u dijalogu s ključnim akterima pretpristupnog procesa kojemu je BiH posvećena, najavljujući da će se posebni napori usmjeriti na digitalizaciju.
Kada je u pitanju ekonomija podsjetila je da su ekonomska kretanja u prvoj polovini 2022. godine obilježena pojačanim inflatornim pritiscima i dvocifrenim rastom indeksa potrošačkih cijena.
Mišljenja je da rješenje za podizanja konkurentnosti nije jeftina radna snaga, jer se mala otvorena ekonomija, kakva je Bosna i Hercegovina, definitivno neće moći izboriti sa zemljama u kojima je radna snaga daleko jeftinija, poput primjerice zemalja jugoistočne Azije.
Izrazila je uvjerenje da će novi saziv Vijeća ministara u okviru svojih nadležnosti, a i ostale razine vlasti u BiH, neumorno raditi na kreiranju ambijenta i popravljanju bh. pozicije prema raznim indeksima konkurentnosti.
Kaže da ustavno rješenje podrazumijeva jaku poziciju entiteta u kreiranju ekonomske politike, ali postoje nadležnosti Vijeća ministara u sferi ekonomije te je najavila da će se raditi na zajednički na socioekonomskim reformama.
Govoreći o poglavlju promet i veze najavila je da će se u ovom mandatu finalizirati prelazak na digitalno emitiranje radijskog i televizijskog signala te raditi na reformi javnog RTV servisa i osiguranju financijske održivosti Javnog RTV sustava.
– U tom smislu, preispitat ćemo postojeći način funkcioniranja Javnog RTV sustava, s posebnim naglaskom na mogućnosti uvođenja novih RTV kanala u sustav javnih emitera, kako bi se osigurala trajna financijska održivost, a što se najbolje može postići donošenjem novoga zakona kojim će se na sustavan način riješiti svi problemi – kazala Krišto.
Kandidatkinja za predsjedateljcia Vijeća ministara BiH na kraju je podvukla da će rad budućeg Vijeća ministara biti posvećen i svim ostalim područjima koja nisam spomenula u svom izlaganju, a koja će biti detaljno obuhvaćena programom rada Vijeća ministara BiH.
– Naravno, ništa od ovoga neće biti moguće realizirati bez sinergije izvršne i zakonodavne vlasti, odnosno bez podrške Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i odgovornosti svih nas – dodala je.
Izrazila je uvjerenje da se uz uvažavanje i poštivanje različitosti i prava svakog od konstitutivnih naroda te pokazivanjem dovoljno političke zrelosti, mudrosti i odgovornosti može stvoriti funkcionalna i održiva zajednička domovina Bosna i Hercegovina.
Nakon izlaganja ekspozea, zastupnici Zastupničkog doma PSBiH vodit će raspravu i postavljati pitanja Krišto prije nego budu odlučivali o njenom imenovanju za predsjedateljicu Vijeća ministara BiH.
