Ministarstvo obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i športa ŽSB donijelo je Naputak za početak nastave u školskoj 2020./2021. godini za sve osnovne i srednje škole na području Kantona Središnja Bosna.
Uvažavajući trenutačnu epidemiološku situaciju i Preporuke za škole za sigurno održavanje nastave u kontekstu COVID-19 Zavoda za javno zdravstvo FBiH, Ministarstvo obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i športa Kantona Središnja Bosna donosi sljedeće Naputke za početak nastave u školskoj 2020./2021. godini:
1. Nastava u školskoj 2020./21. počinje 7.9.2020. godine, sukladno Zakonu o osnovnoj školi i Zakonom o srednjoj školi (Službene novine KSB broj 11/01, 17/04).
2. Redovita nastava u osnovnoj školi organizirat će se za razrednu nastavu (od I. do V. razreda) i predmetnu nastavu (od VI. do IX. razreda), kao i u srednjoj školi za sve razrede (od I. do IV. razreda), te za praktičnu nastavu za srednje škole.
3. Učenici koji pripadaju ranjivim skupinama ili s kroničnim oboljenjima, mogu po zahtjevu roditelja ostati kod kuće i za njih će se organizirati nastava na daljinu.
4. Broj učenika u učionici zavisiti će od veličine same prostorije. Školske klupe u učionici razmiču se tako da učenici sjede na što većoj udaljenosti u prostoriji (približno 1,5 m, a po mogućnosti 2 m). Ukoliko prostorni i materijalni uvjeti to dopuštaju, isključivo po jedan učenik sjedi u školskoj klupi (ukoliko prostorni uvjeti to ne dopuštaju mogu sjediti jedan do drugoga, a ne licem u lice uz primjeren razmak).
5. Iznimno od prethodne točke 4., za razrede od VI. do IX. razreda osnovne škole u kojima nije moguće osigurati fizički razmak od 1,5 m u učionicama, te za srednje škole u kojima nije moguće osigurati fizički razmak od oko 2 m u učionicama između svih osoba (učenika i nastavnika), ako je moguće s obzirom na nastavni proces, preporuča se organizirati turnuse na način da se određeni razredni odjel podjeli na dvije grupe učenika te u školu naizmjenično dolazi jedna pa druga skupina učenika (turnusi u trajanju od 1 tjedan ili režimu 3+2/2+3 dana). Skupine učenika po turnusima trebaju biti stalne (nepromjenjive). Ovaj prijedlog nije kompatibilan s osnovnom pedagoškom smjernicom da se nastava održava za sve učenike istovremeno i u smislu dobrobiti djece je najnepovoljniji. Organizacija nastave iz ove točke primjenjuje se iznimno u slučaju kada drugim predloženim mjerama (primjerice različiti termini početka nastave i sl.) nije moguće osigurati razmak između učenika u razredu veći od 1,5 m.
6. Školski sat traje 30 minuta, a dnevno opterećenje nastavom najviše do 3 ili 4 sata u razrednoj nastavi, a do 5 u predmetnoj nastavi osnovne škole i srednjoj školi.
7. Za realizaciju redovite nastave u školi, škole su dužne u cijelosti i krajnje odgovorno pridržavati se svih propisanih epidemioloških mjera sadržanih u Preporukama za škole u kontekstu COVID-19 Zavoda za javno zdravstvo FBiH i Zavoda za javno zdravstvo KSB, a koje su sastavni dio ovih Naputaka kao i Dodatnih uputa i procedura propisanih od strane Ministarstva.
8. Zbog kratkoće trajanja školskoga sata i ostavljene mogućnosti pohađanja nastave na daljinu, predmetni nastavnici dužni su redovito postavljati materijale realiziranih nastavnih sadržaje na odabranoj digitalnoj platformi koju određena škola koristi (Google classroom, ZOOM i sl.)
9. Zadužuju se stručni aktivi da sačine reducirane sadržaje za sve predmete, predaju ih pedagogu i ravnatelju radi praćenja realizacije.
10. U nastavi tjelesnog i zdravstvenog odgoja izvoditi samo individualne vježbe i to na otvorenom kada to dopuštaju vremenske prilike.
11. Zadužuju se ravnatelji/ice da redovito, najmanje svakih 15 dana, izvještavaju Ministarstvo o realizaciji nastavnog procesa i u školi i putem IKT tehnologije.
12. Škole su dužne provesti planiranu edukaciju u sukladno aktu Ministarstva broj: 01-30-sl./20 od 7.8.2020, god., te edukaciju o sprječavanju širenja COVID-19 i važnosti propisanih epidemioloških mjera.
13. Kako bi ispoštovali pedagoška pravila na kojima se temelji ovaj Naputak, sve odgojno-obrazovne ustanove dužne su učiniti školsko okruženje maksimalno sigurnima za sve učenike, nastavnike i ostalo školsko osoblje.
Sigurno okruženje, zahtijeva određene restriktivne mjere, maksimalnu odgovornost rukovodstava škole, nastavnika, kao i prihvaćanje, poštivanje i razumijevanje od strane učenika i njihovih roditelja te obveznu prilagodbu organizacijske izvedbe nastavnog procesa za svaku školu sukladno raspoloživim prostorno-materijalnim uvjetima.
14. Organizacijska prilagodna izvedbe nastavnog procesa, podrazumijeva sljedeće obvezne mjere:
• Nastavnici i ostalo školsko osoblje dužno je doći 30 minuta (ili ranije ovisno od toga kada prvi učenici koji se prevoze do škole dolaze u školsko dvorište) prije početka nastave, uz prethodnu obveznu procjenu vlastitog zdravstvenog stanje (npr. prethodno izmjerena tjelesna temperatura),
• Roditelji su obvezni prije upućivanja djeteta u školu napraviti procjenu zdravstvenog stanja svoga djeteta (povišena tjelesna temperatura, osjećaj malaksalosti, kašalj, curenje nosa i sl.),
• Svi uposlenici u školi, učenici starijih razreda, kao i posjetitelji dužni su po potrebi nositi masku na licu u učionici i ostalom školskom prostoru. Preporučuju se platnene maske, koje treba redovito prati.
• Po dolasku u školu učenici se ne zadržavaju nepotrebno u školskom dvorištu nego odmah ulaze u školu. Na ulazu u školu vrše dezinfekciju ruku te ih dočekuju dežurni nastavnici i upućuju u razred.
• U razredu učenike obvezno dočekuje učitelj odnosno nastavnik (nastavnik koji po rasporedu sati za taj dan ima prvi sat u konkretnom odjelu), koji vodi brigu o fizičkoj distanci među učenicima kao i o potrebi njihovoga kretanja u učionici,
• Kabinetski oblik izvedbe nastavnog procesa, u cilju smanjenja intenziteta kretanja učenika u školskom prostoru, ne primjenjivati, osim ako predmetni nastavnik ne procijeni kako je to nužno radi kvalitete obrade nastavne jedinice i mogućnosti boljeg razumijevanja nastavnog sadržaja od strane učenika,
• U razrednoj i predmetnoj nastavi, učitelji maksimalno vode brigu o potrebi učenika za fizičkim kretanjem. Stoga, dužni su tijekom nastave (preporuka je početkom svakoga nastavnoga sata) primjenjivati određene metodičke tehnike koji će omogućiti učenicima da iskažu i zadovolje potrebu u svezi slobodnoga kretanja kako bi na taj način potrebu za kretanjem tijekom maloga odmora sveli na minimum, točnije vrijeme maloga odmora koristiti uglavnom za pripremu za novi nastavni sat.
• Korištenje ”velikoga odmora” organizacijski urediti na način kako bi svi učenici, ali ne istodobno, imali priliku kvalitetno i sigurno boraviti izvan školskih prostorija i isključivo u okviru školskog dvorišta (bez mogućnosti odlaska u trgovine, pekare i sl.)
• Odlazak učenika nakon završetka nastavnog procesa, kao i iz samog školskog dvorišta, također, organizacijski urediti na način da iz škole izlazi skupina po skupina, smanjujući maksimalno vjerojatnost za tjelesnim kontaktom između učenika.
• Problematika sigurnoga prijevoza učenika, kada je u pitanju poštivanje epidemioloških mjera, predstavlja odgovornost i obvezu prijevoznika koji su dužni epidemiološke mjere poštivati i osigurati njihovo poštivanje za vrijeme prijevoza učenika.
• Sve odgojno-obrazovne ustanove dužne su početkom školske 2020./2021. godine, a prije početka nastavne 2020./2021. godine (razdoblje od 1. rujna do 4. rujna 2020 godine) upoznati roditelje s ovim naputcima i obvezama koje proizlaze iz njih. Naglasiti važnost odgovornog i savjesnog ponašanja roditelja kao jednog od glavnih aktera u odgoju i obrazovanju, a samim tim i nastavnom procesu. Traženo škole mogu učiniti putem telefona ili na drugi primjereni način (postavljanje Naputaka na web stranici škole, slanje u viber grupe i sl.) koji neće podrazumijevati izravan kontakt s roditeljima.
15. Svaka škola je dužna razviti svoj plan organizacije i rada za vrijeme trajanja pandemije, na način i sukladno Preporuci Zavoda za javno zdravstvo FBiH (prijedlog Plana za odgojno-obrazovne ustanove nalazi se u privitku).
16. Ministarstvo obrazovanja, u suradnji s Kriznim stožerom Ministarstva zdravstva i socijalne politike KSB, pratit će redovito epidemiološku situaciju i u tom kontekstu redovito vršiti izmjene (pogoršanje epidemiološke situacije) kao i moguće nadopune (poboljšanje epidemiološke situacije) uputa navedenih u ovom Naputku.
Duboko uvjereni kako smo iz prethodnog razdoblja izašli jači i kao takvi osviješteni o važnosti i značaju uloge nastavnika, predanosti roditelja i fleksibilnosti naše djece, s nadom kako ćemo sve pozitivno iz prethodnog razdoblja znati ugraditi i utkati na korist podizanju kvalitete odgojno-obrazovnog sustava na području KSB, svim učenicima, roditeljima, nastavnom i nenastavnom osoblju, stručnim suradnicima i ravnateljima želimo uspješnu novu školsku 2020./2021. godinu.
Dodatne upute i procedure za rad odgojno obrazovnih ustanova na području Kantona Središnja Bosna
U cilju stvaranja što sigurnijeg i kvalitetnog okruženja u odgojno-obrazovnim ustanovama, u vremenu prisutne opasnosti od koronavirusa (COVID 19), Ministarstvo obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i športa Kantona Središnja Bosna, a uzimajući u obzir zaključke svih relevantnih kriznih stožera, sve prethodne preporuke i smjernice Svjetske zdravstvene organizacije, UNICEF-a, Zavoda za javno zdravstvo FBiH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, te Zavoda za javno zdravstvo Kantona Središnja Bosna propisuje Dodatne naputke i procedure za rad odgojno-obrazovnih ustanova na području Kantona Središnja Bosna. Ovi Dodatni naputci i procedure čine sastavni dio Naputaka za početak nastave u školskoj 2020./2021. godini za sve osnovne i srednje škole na području KSB (broj: 03-34- 12/2020-25 od 31.8.2020. godine).
1.1. Fizičko udaljavanje. Rad ustanove neophodno je organizirati na način da se osigura koliko je moguće fizičko distanciranje (fizički razmak).
Neophodno je poticati fizički razmak, kao i pojačanu osobnu higijenu djece/učenika. Ipak, treba očekivati da će kod učenika nižih razreda osnovne škole biti određenih odstupanja u provedbi usljed specifičnosti i potreba pojedinih odgojno-obrazovnih procesa te razvojnih značajki pojedinih dobi kao što su:
• istraživanje prostora i predmeta koji okružuju dijete (u određenoj dobi stavljanje u usta ruku i predmeta),
• znatiželja u odnosu na druge osobe/drugu djecu,
• motorička nespretnost i nedoraslost,
• potreba za kretanjem.
1.2. Higijena ruku. Važno je omogućiti i uvesti u rutinu redovito pranje ruku tekućom vodom i sapunom. Ruke se peru prije ulaska u svoju učionicu, prije jela, nakon korištenja toaleta, nakon dolaska izvana, nakon čišćenja nosa i kada ruke izgledaju prljavo. Za pranje ruku treba koristiti tekuću vodu i sapun.
Uz navedeno, prema potrebi, može se organizirati pranje ruku prema unaprijed utvrđenom rasporedu najmanje dva puta dnevno, bez međusobnog kontakta pojedinih razrednih odjela. Nakon pranja ruku sapunom i vodom, ruke treba osušiti papirnatim ručnikom za jednokratnu upotrebu koji se nakon korištenja baca u koš za otpad s poklopcem.
1.3. Dezinfekcija ruku. Prednost se daje pranju ruku tekućom vodom i sapunom. Dezinficijense ne koriste učenici koji imaju promjene na koži ruku ili ako dezinficijens kod njih izaziva nelagodu. Također, upotrebu dezinficijensa kod učenika svakako treba nastojati ograničiti na dezinfekciju kod ulaska u školu te se nikako ne treba primijeniti više od dva-tri puta dnevno za učenike od I. do V. razreda osnovne škole. Na ulazu u školu te u školi na nekoliko lako dostupnih mjesta treba postaviti dozatore s dezinficijensom za dezinfekciju ruku učenika i odraslih s naputkom za korištenje. Kod učenika osnovne škole prednost ima pranje ruku sapunom i vodom. Za učenike od VI. do IX. razreda osnovne škole te u srednjim školama se preporučuje osigurati dezinficijens za ruke u svakoj učionici koja nema tekuću vodu. Sredstvo za dezinfekciju treba u količini od 1 do 2 ml nanijeti na suhe i čiste dlanove (obično jedan potisak, ili prema naputku proizvođača). Dlanove i područje između prstiju treba protrljati dok se ne osuše, a sredstvo nije potrebno isprati. Treba paziti na dostatnu količinu dezinficijensa za ruke te obvezno javiti nadređenom u slučaju da je u dozatoru preostala manja količina sredstva za dezinfekciju kako bi se osigurao novi.
1.4. Dez-barijere za noge. Na svim ulazima u ustanovu potrebno je postaviti odgovarajuće dez-barijere. Na ulazima potrebno je postaviti obavještenja i upute kako koristiti dez-barijere. Preporuka je da sredstvo bude na bazi klora. Dovoljno je rastvoriti 2 g granulata na 10 litara vode pri čemu se oslobađa aktivni klor u koncentraciji od oko 100 mg/l. Pripremljen rastvor dozira se u pumpe kojima se obavlja dezinfekcija ili se ovim rastvorom dopunjavaju dez-barijere. Ovakav rastvor je upotrebljiv narednih 6-8 sati. U situacijama izuzetne pogoršanosti higijenskih uvjeta, za pripremu dez-barijera potrebno je koristiti dvostruko veću koncentraciju, odnosno do 4 g na 10 litara vode. Treba koristiti rastvor pripremljen neposredno pred upotrebu. Preduvjet za kvalitetnu dezinfekciju je obvezna priprema – mehaničko čišćenje. Dez-barijera treba imati odgovarajuću plastičnu podlogu s natopljenom spužvom, te odvojeni dodatni dio za posušivanje obuće nakon prolaska dez-barijere (suha spužva). Za održavanje dez-barijere predlaže se da se zaduže spremačice. Prilikom rukovanja dez-barijerom, spremačice moraju koristiti rukavice i masku. Dez-barijere moraju biti postavljene na način da se nalaze na svakom ulazu u ustanovu, da ih se ne može zaobići, preskočiti, izbjeći, te moraju zadovoljavati kriterije minimalne dubine 2-4 cm za barijere za ljude (6-8 cm ukoliko se barijere postavljaju za vozila), u dez-barijere za dezinfekciju obuće postavljaju se sintetičke spužve koje je neophodno fizički čistiti (ispirati) u toku 24 sata.
1.5. Maske za lice, vizir i rukavice. Važno je napomenuti da je potrebno zaštitnu opremu (maske i rukavice) koristiti racionalno i prema logičkoj procjeni potrebe, uz poštivanje svih naredbi nadležnog kriznog stožera. Nošenje rukavica nije preporučljivo, prednost se daje učestalom pranju i dezinficiranju ruku. Zbog lažnog osjećaja zaštićenosti olakšan je kontakt i prijenos mikroorganizama s predmeta na predmet putem rukavica koje je nemoguće mijenjati redovno koliko bi trebalo. Dok se koristi maska, često se radi upravo ono što se ne bi smjelo: konstantno se dodiruje nos namještajući masku, jedna maska se koristi mnogo duže od dozvoljenog vremena korištenja maske, te na ovo treba skrenuti pažnju zaposlenicima, a učenike educirati.
Učitelji/nastavnici/profesori tijekom rada trebaju nositi vizir i/ili zaštitnu masku preko usta i nosa. Maska može plašiti mlađu djecu, pa treba biti oprezan i djelovati edukativno na djecu.
