12. prosinca 2019.

Na borovima i vijencima, ali i među cipelama, namještajem, parfemima i kozmetikom, u svakom izlogu, na gotovo svakom pročelju, i u svakoj kućici sa suvenirima, ali i kobasicama stoje – orašari.

Točnije njih 2205, što figura, plakata ili drugih vrsta i oblika, koliko smo ih izbrojili na adventskim lokacijama, u radijusu jednog kilometra oko Trga bana Jelačića.

A tamo najprije uočite golemo božićno drvce, na njemu je pet kuglica s likom orašara, podnožje bora ukrašeno je s još pet ukrasa s printom orašara, a ispred bora stoji jedan veliki orašar visok čak tri metra. No, to je samo početak orašaromanije koja je, očito, zahvatila Zagreb.

– Prošle godine smo u izlogu imali bor, ali ove je hit orašar. Svi ga imaju pa ga je šefica nabavila i nama, da ga možemo staviti među cipele – rekli su nam u jednoj trgovini u Ilici.

Samo na kućicama kojih je na svim adventskim lokacijama ukupno 228, minimalno je 1964 orašara. Pitate se kako? Nema, čini se, kućice koja nema figuru bradatog vojnika. Čak i oni prodavači koji se nisu previše potrudili i imaju standardnu kobasice – fritule – kuhano vino ponudu imaju minimalno tri orašara u svojoj kućici, jer je onaj kartonski s PIK-ovim logom glavna adventska reklama. Okvirno, takvih kućica s minimalno tri orašara je 50 posto, čime se broj orašara penje na 342.

Dodamo li tome kućice suvenirnice koje imaju nekoliko vrsta orašara u prodaji i barem njih 150 u kućici, poput Angel Cornera na Europskom trgu, kakvih je minimalno pet na adventu, broj orašara se penje za još 750. Kada umnošku od 1092 orašara pridodamo preostalih 109 kućica s razrađenim konceptom i idejom ponude i ukrašavanja s većim brojem figura, poput Šmek Housea na početku Bogovićeve koja ima osam orašara ili, pak, The Nutcracker Housea na Trgu bana Jelačića, dobit ćemo rezultat od 1964 orašara samo u adventskim kućicama.

Glavni motiv Adventa

No, orašar ove godine nije samo glavna tema manifestacije Advent u Zagrebu, nego i lajtmotiv božićnih blagdana. Štoviše, uz licitarsko srce i šestinski kišobran, orašar je postao i zagrebački suvenir i ima ga na šalicama, magnetima i privjescima za kojima luduju turisti.

Pomalo je ridikulozno da je figura orašara, drobilice za orahe, koju je u 17. stoljeću oblikovao tesar iz Seiffena u njemačkoj pokrajini Saskoj, a potom 1872. masovno počeo proizvoditi Wilhelm Fuchtner, “otac orašara”, koja je dio njemačkog folklora – postala suvenir iz Zagreba. Odnosno, obavezna božićna dekoracija ovih blagdana za koju kupci masovno vjeruju da je simbol sreće koji tjera zle duhove iz njihova doma.

– Bit ću iskren, svakih pet minuta prodamo barem jednog orašara. Nevjerojatan su hit ove godine – rekao nam je prodavač u knjižari Naprijed na Trgu bana Jelačića koja u jednom izlogu ima čak 22 izložena orašara. U prodaji imaju 15 vrsta, među kojima su i oni u Union Jack odori, škotskom kiltu ili sasvim bijeli s ruskom šubarom. Mali orašari su 30 kuna, a cijena se penje sve do 1000 kn.

Naručuju nove

– Orašare smo imali i prošle godine, ali nisu se prodavali kao ove. Sada stalno naručujemo nove pošiljke – ističe pokazujući nam sve vrste orašara, kadli u trgovinu ulijeće gospođa u smeđem kaputu.

– Ajme, orašari! Napokon! Posvuda su rasprodani. Dajte mi odmah dva, jednog za dar, a drugog za mene. Moram ga imati, već sam osmislila sve fotke za Instagram – govori obraćajući se prodavaču.

Posebno su popularne na društvenim mrežama velike figure orašara koje je ručno izradio Opatijac Petar Banda, a postavljene su na raznim adventskim lokacijama, od Vile Prekrižje do Parka Maksimir. Najviše ih je, pak, na Ledenom parku na Tomislavcu – čak osam, tri orašara veličine tri metra, dva na konju i tri mala visoka 1,8 m.

Orašarima je najslabije opskrbljeno područje oko Cvjetnog trga, a najviše ih je, pak, na EU adventu. Niz je bačvi mladi umjetnik i student Likovne akademije Marko Dajak pretvorio u stolove s likom orašara, njih više od 30. K tome, osam velikih skulptura koje krase Europski trg posebno je za advent izradio akademski kipar Ivo Gašparić, scenograf u Hrvatskom narodnom kazalištu koji supotpisuje scenska skulpturalna djela za odavno rasprodan balet “Orašar” u zagrebačkom HNK. Sve ulaznice, njih 14.000 za 20 izvedbi, planule su u tri dana. Stoga svi oni koji žele pogledati uprizorenje bajke “Orašar” Nijemca E. T. A. Hoffmanna na sceni, za to imaju priliku još samo u Kazalištu Trešnja koje planira više od 30 izvedbi u verziji Lade Kaštelan i režiji Paola Tišljarića.

Damjan Tadić / CROPIX

Antikvarijat u Radićevoj

Uz to, “Orašara” na ledu imali smo prilike vidjeti na svečanom otvaranju Ledenog parka, a u Muzeju suvremene umjetnosti 6. prosinca otvara se i Orašar Escape room.

Staklena zgrada Turističkog informativnog centra na glavnom zagrebačkom trgu posve je oblijepljena adventskom naljepnicom s koje strši osam orašara, a preko puta, u izlogu Školske knjige, kao blagdanska hit preporuka stoji crvena slikovnica “Orašar”.

Najraskošniji božićni izlozi svakako su oni na uglu Jurišićeve i Palmotićeve. Pročelje trgovine čuvaju dva velika orašara, a u izlozima ih je još šest različitih. Jedan od njih čak umjesto uobičajenih bubnjeva, mača, puške ili žezla, nosi pladanj s čašama. U jednom od izloga je i bor u cijelosti okićen samo kuglicama s motivom orašara kojih je više od 80.

Vjerovali u hit

– Da će orašari ove godine biti hit, mi smo predvidjeli još prošli Božić kad smo radili narudžbe za ovaj advent. Bilo je to puno ranije nego što je Turistička zajednica odlučila da je orašar glavna tema ovogodišnjeg Adventa u Zagrebu. Imamo u prodaji više od 70 vrsta, a prodaja je buknula nakon premijere ‘Orašara’ u HNK – rekla nam je Silvija, voditeljica trgovine Home by Ciss.

– Orašari koje imamo u prodaji kreću se od 29 kuna do 6900. Nabavljamo ih iz Nizozemske, Belgije, Kine, Njemačke i Italije. Većinom su drveni, raznih boja i oblika, vojnici ili kraljevi, sa šljokicama ili lampicama, a imamo i nekoliko plastičnih figura, ali i onih velikih koji mogu biti na otvorenom jer su napravljeni od materijala od kojih se grade brodovi – dodala je.

Da orašari ne moraju uvijek biti figurice ili kuglice za bor, uočili smo u Radićevoj, kad smo kroz stakleni izlog antikvarijata uočili dvije velike slike orašara.

– Ovo su djela umjetnice Ane Krpan koja su prošle godine bila izložena u Galeriji Mala. Riječ je o akrilu na platnu, a mi imamo trenutačno dvije slike u prodaji, manja je 900 kuna, a veća 1300 – rekli su nam u zlatarni, draguljarni i antikvarijatu u Radićevoj 3. U izlogu stoji i šest antiknih orašara koji su na prodaju, a cijena je na upit. Kako smo doznali, dio su velike privatne kolekcije primabalerine Mirne Sporiš koja ih kući ima više od 360, a prikupljala ih je 30-ak godina.

jutarnji.hr

Prethodni članak

Božić u Busovači: Koncerti “Ivančica i prijatelja” u Barama i na Čepu

Sljedeći članak

Sveta Lucija – navjestiteljica božićnog svjetla