spot_img
spot_img
Petak, 29 ožujka, 2024

JMBG otišao u povijest

Jedinstveni matični broj građana (JMBG) konačno odlazi u povijest.

Naime, saborski zastupnici danas će raspraviti konačni prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o matičnom broju jer se danom prestanka važenja tog zakona, 1. siječnja 2023. godine, prestaju određivati matični brojevi građana.

JMBG ili samo MBG više se ne smije koristiti kao redovna, osnovna ili stalna identifikacijska oznaka građana, ali postojeći matični brojevi neće se brisati iz evidencija kako bi se mogli koristiti kao kontrolni mehanizam te za povezivanje i razmjenu podataka u onim slučajevima kad se povezivanje podataka neće moći izvršiti korištenjem osobnoga identifikacijskog broja (OIB).

Naime, osobama koje su preminule prije 31. prosinca 2008., odnosno osobama koje su nestale ili stradale tijekom Domovinskog rata ili članovima obitelji stradalnika iz Domovinskog rata koji su preminuli prije stupanja na snagu Zakona o OIB-u, nije određen i dodijeljen OIB jer se iste osobe ne smatraju obveznicima broja.

Matični broj građana u Hrvatskoj je bio u upotrebi od 1976. godine te se građanima dodjeljivao po mjestu rođenja. No, budući da je sadržavao osobne podatke građana poput datuma rođenja, područja rođenja i spola, čime je bio podložan zloporabi, 2010. godine zamijenjen je osobnim identifikacijskim brojem (OIB).

JMBG se sastoji se od 13 znamenki razvrstanih u šest skupina. Prvih sedam znamenki odnosilo se na datum rođenja, iduće dvije na područje na kojem je broj izdan (od 30 do 39), slijedila je troznamenkasta oznaka spola (muški od 000 do 499, ženski od 500 do 999) a posljednja je znamenka bila kontrolna.

OIB se sastoji od 11 znamenki koje su određene slučajnim odabirom.

Zastupnici će danas raspraviti i konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o putnim ispravama hrvatskih državljana kojim je uređen postupak izdavanja putnih isprava djeci. Omogućava se da bilo koji od roditelja, kao zakonski zastupnik djeteta, podnese zahtjev i preuzme izrađenu putovnicu djeteta, što do sada nije bilo moguće.

Neće se tražiti u javnim ili privatnim institucijama

Državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić izjavio je u srijedu da se matični broj građana, s prestankom važenja Zakona o matičnom broju, više neće tražiti u službenim evidencijama ni u privatnom sektoru jer je na snazi Zakon o osobnom identifikacijskom broju.

OIB se sastoji od 11 znamenki koje su određene slučajnim odabirom.

Zastupnici će danas raspraviti i konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o putnim ispravama hrvatskih državljana kojim je uređen postupak izdavanja putnih isprava djeci. Omogućava se da bilo koji od roditelja, kao zakonski zastupnik djeteta, podnese zahtjev i preuzme izrađenu putovnicu djeteta, što do sada nije bilo moguće.

Neće se tražiti u javnim ili privatnim institucijama

Državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić izjavio je u srijedu da se matični broj građana, s prestankom važenja Zakona o matičnom broju, više neće tražiti u službenim evidencijama ni u privatnom sektoru jer je na snazi Zakon o osobnom identifikacijskom broju.

Matični broj građana više se neće tražiti, kako u službenim evidencijama Hrvatske, tako i u privatnom sektoru (banke i sl). Ovim prestaje određivanje matičnog broja građana i potreba njegova traženja bilo koje javne ili privatne institucije, rekao je Katić tijekom rasprave o konačnom prijedlogu Zakona o prestanku važenja Zakona o matičnom broju.

Time je odgovorio Damiru Bajsu (NL) kojeg je zanimalo ima li bilo tko više pravo tražiti od građana matični broj građana (MBG).

Predstavljajući prijedlog zakona Katić je podsjetio je da je 1. siječnja 2009. na snagu stupio Zakon o osobnom identifikacijskom broju (OIB) kao stalna identifikacijska oznaka osobnog identifikacijskog broja, koji korisnici OIB-a koriste u službenim evidencijama, svakodnevnom radu i kod razmjene podataka, piše Jutarnji.hr

Obzirom da je OIB ušao u punu primjenu, institucije s njegovim korištenjem mogu koristiti i sve ostale podatke koji se nalaze u tom sustavu (osobno ime, datum rođenja, prebivalište i sl). Time prestaje potreba za određivanjem matičnih brojeva građana kao pomoćne identifikacijske oznake.

Katić kaže da se iz postojećih evidencija neće brisati matični brojevi građana koji su određeni do dana prestanka Zakona o matičnom broju, već će se koristiti za povezivanje i razmjenu podataka u slučajevima kada se povezivanje podataka neće moći obaviti korištenjem OIB-a.

I dalje dvostruka evidencija kod nekih državnih tijela i banaka

Tijekom rasprave zastupnici su podržali prestanak važenja Zakona o matičnom broju, ali i upozorili da još uvijek postoji veliki broj evidencija koje vode razna tijela zasnovana po matičnom broju.

Davor Dretar (Klub Domovinskog pokreta) upozorio je da ćemo i dalje imati dvostruku evidenciju kod nekih državnih tijela i banaka jer još uvijek građani, kada žele otvoriti tekući račun u banci, moraju u nekim bankama dati i svoj MBG.

Osvrćući se na slučaj uhićenih hrvatskih državljana u Zambiji upitao se kako su djeca iz DR Konga, koja vjerojatno nisu ni čula za Hrvatsku, dobila sve hrvatske dokumente, a izdani su im OIB i putovnice.

Božo Petrov (Klub Mosta) upozorio je na sporu digitalizaciju javne uprave. EU je prije pet godina Hrvatskoj dodijelio 880 milijuna kuna za projekt digitalizacije javne uprave, ali se ne zna koliko je potrošeno za to.

Damir Bajs (Klub Fokusa, Reformista i nezavisnih zastupnika) upitao je kako je moguće da su djeca iz DR Konga, koje su željeli posvojiti hrvatski građani, dobili OIB i putovnice, a državni organi su se “našli u čudu” što se dogodilo.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Najčitanije vijesti

Izdvojene vijesti