Šumski požari postali su sve češća pojava, što je posebice kulminiralo ovih dana. Sudeći prema vremenskoj prognozi, vruće ljeto s velikim požarima moglo bi se nastaviti.
Kako tvrdi struka, požari su dijelom posljedica globalnoga zatopljenja uslijed kojeg su ljeta sve toplija i suša nego ranije, vjetrovi su sve snažniji, a ustaljenost kišnih razdoblja poremećena, prije svega, kao posljedica krajnjeg ljudskog nemara i nepažnje, a ponekad i zle namjere. U svijetu se prosječno godišnje registrira više od 50.000 šumskih požara koji unište 400.000 ha šume.
Karakteristično za sve balkanske zemlje, u koje spada i Bosna i Hercegovina, je da su redovito pogođene požarima u toplim i suhim razdobljima godine, posebice između svibnja i rujna kada se registrira najveći broj požara. BiH, po pokrivenosti teritorija šumama, spada u red najšumovitijih država Europe. Na šume i šumska zemljišta otpada oko 27.000 četvornih kilometara, odnosno 48,3 posto teritorija.
Šume Bosne i Hercegovine su prirodne, iznimno značajne za cijelu Europu. Ispitivanja su pokazala kako su osnovni uzroci izazivanja požara ljudski nemar i nepažnja, a u godišnjim statistikama rijetko se spuštaju ispod 80 posto. Među značajne i često isticane načine izazivanja požara ubrajaju se namjerno izazivanje požara te dječja igra. Inače, u 2016. godini registrirano je 312 šumska požara, opožarena površina šuma i šumskih zemljišta iznosila je 4102 ha, oštećena – izgorjela drvna masa 2835 m3, a izgorjelo je i oštećeno 80.470 šumskih sadnica.
U tom razdoblju broj podnesenih prekršajnih i kaznenih prijava iznosio je 4209, od čega je presuđeno u 2226 predmeta, odnosno 53 posto. – Za razliku od prošle, ova godina će vjerojatno ostati zapamćena po velikom broju požara. Samo u Federaciji BiH je od početka godine bilo oko 5000 požara, od kojih je većina izazvana ljudskim nemarom – istaknuo je ravnatelj Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak na tematskoj sjednici Vlade Federacije BiH o stanju požara.
Stručnjaci za zaštitu od požara podsjećaju kako je današnje vatrogastvo u BiH na razini iz 70-ih godina prošlog stoljeća, koncipirano na Titovu modelu civilne zaštite i dobrovoljnog stavljanja u pripravnost građana. U aktualnoj uredbi za obuku i opremanje vatrogasaca preporučuje se literatura iz 1974. godine jer, kažu, nije napisana nova, uz opasku da “nove udžbenike treba netko napisati, a treba za njih izdvojiti i novac”.?
Smatraju kako je povratak na model dobrovoljnog vatrogastva, koji je zadržan u Sloveniji, Austriji i Hrvatskoj, pravo rješenje i za BiH.
To je znatno jeftiniji model, rad vatrogasaca je volonterski i omogućava mobilizaciju mnogostruko brojnijeg ljudstva, objašnjavaju stručnjaci uz naglasak kako se požar ne gasi iz zraka.
