spot_img
Utorak, 19 ožujka, 2024
spot_imgspot_img

INTERVJU: Tin Filipović, mladi reprezentativac iz Busovače

Nakon košarkaša Denisa Milinovića i nogometaša Vedrana Vrhovca, Busovača je dobila još jednog mladog reprezentativaca iz ekipnog sporta. Riječ je 15-godišnjem Tin Filipoviću, rukometašu ekipe ŠR Čelik Junior iz Zenice.

U cijelosti prenosimo intervju s Filipovićem kojeg je radio kolega s Radio Busovače!

Kako veoma dobro poznajem njegove roditelje a i samog Tina pozvao sam ga da u jednom razgovoru predstavimo sigurno u svojem kadetskom uzrastu jednog od najperspektivnijih rukometaša u zemlji.

U zakazano vrijeme, točno kako to dolikuje pravom sportašu, pojavio se Tin , onako visok, moderno obučen, sa velikim prepoznatljivim osmjehom. U bašti obližnjeg kaića, naravno uz sok, više od sat vremena razgovora sa Tinom prošlo je za tren.

MV Moje prvo pitanje mora biti: Kako se odlučiti za rukomet u Busovači koja ima dvoranu sa samo košarkaškim gabaritima i premalenu za taj sport?

TF Kao i većina moje generacije , moj prvi kontakt sa sportom se desio na stadionu NK Busovače gdje se zaista nisam pronašao. Košarku nisam ni pokušavao što Vi vjerojatno dobro znate. Svoju sportsku zanimaciju nekoliko godina našao sam u našem lokalnom teniskom klubu „Tisa“ i sad kad razmislim to udaranje teniske loptice i servisi dobro su mi došli u rukometu. 2006. sam gledajući Europsko prvenstvo u rukometu i gledajući Ivana Balića i ostale najbolje svjetske rukometaše u tom trenutku, definitivno odlučio okušati se i u ovom sportu. Bio sam tada viši od svojih vršnjaka i sportski put i rukomet me odveo u Vitez.

MV Sjećaš li se svog prvog treninga?

TF Naravno, takve stvari se ne zaboravljaju. Otišao sam u Vitez, gledao trening seniorska selekcije RK Vitez, došao do trenera Rukometne Akademije Vitez, izrazio želju da treniram rukomet , treneri su me probali , rekli dođi svakako na naredni trening i tako je to počelo. Moram da spomenem imena tih mojih prvih trenera jer su me naučili osnove rukometa, Nikola Čato i Bojan Štrbac i ovim putem im se zahvaljujem na svemu. Igrali smo uglavnom turnire U12, U14, igrali smo i Ligu Kantona , ako se može tako nazvati sudjelovanje našeg kluba i Iskre i odlično se sjećam prve pobjede u toj Ligi, da nije turnirska, u Bugojnu. Postao sam i kapetan mlađih selekcija u klubu.

MV Kada si osjetio da je vrijeme za iskorak u karijeri?

TF u godinama 2018. i početkom 2019 došlo je određenih turbulencija u klubu što se svakako moralo odraziti i na našim mlađim selekcijama, mada sam ja redovito dolazio i vrijedno trenirao. U drugoj polovini te 2019.godine uslijedio je i zvanično poziv iz Škole Rukometa Čelik Junior, što je u neku ruku i Vaša inicijativa preko nazovimo to košarkaških veza( dugotrajan smijeh obojice op.a.) i poziv sam prihvatio i kako sada stvari stoje mislim da sam uradio pravu stvar.

MV ŠR Čelik Junior?

TF Od prvog treninga sam shvatio da sam došao u pravu razvojnu ekipu za mlade i talentirane rukometaše, izuzetno sam odmah dobro primljen od g.Vlade Zeljke, alfe i omege ovoga kluba i trenera Age Grabića, treniramo svaki dan , imamo odlične uvjete u prelijepoj zeničkoj „Areni“, sada treniram i sa mlađim kategorijama, a od početka ove natjecateljske sezone i sa seniorskim sastavom gdje sam uspio ubilježiti svoje prve minute i prve golove. Izuzetno sam zadovoljan svojim statusom u ovom mlađem klubu u Zenici, njihovim radom, odnosom i prema igračima i prema roditeljima nas mlađih i samo je pitanje dana kada će ŠR Čelik Junior zaigrati u Premijer Ligi BiH.

MV Znam da si skroman kako na terenu tako i privatno, ali idemo malo ono naše „hvalite me usta moja“. Vidio sam da je tvoja soba puna medalja i pokala , nisu oni tek tako našli svoje mjesto u tvom kućnom kutku.

TF Dobro, kad ste me zamolili morat ću se malo i pohvaliti , s tim da ćemo spomenuti ono najvažnije: na velikom međunarodnom turniru koji se godinama odigrava u Zenici (izuzev ovih pandemijskih godina) redovito osvajam nagradu za najboljeg strijelca i svom godištu, i u starijim generacijama 2005. i 2003. Sjetim se da sam jedne godine osvojio te laskave trofeje najboljeg strijelca u tri kategorije odigravši 15 utakmica za 3.dana.Posebno mi je draga titula najboljeg strijelca na velikom međunarodnom turniru u Sarajevu za godišta 2006/07 gdje je moja ekipa osvojila odlično treće mjesto u izuzetno jakoj konkurenciji , a ja sam postigao 42 gola.

MV A onda poziv za reprezentaciju BiH .

TF Iskren da budem, o nekim reprezentativnim akcijama počeo sam razmišljati kada sam bio još u Vitezu na kampu Jasmina Mrkonje na Vlašiću, to se pojačalo na kampu Balić/Metličić na Hvaru gdje sam imao razgovor sa najboljim od najboljih Ivanom Balićem i gdje ti rukometne misli odu u drugom, ali pravom smjeru. Poziv za reprezentaciju je stigao, da li sam očekivao-više nisam nego jesam ali mi je bilo izuzetno drago. Uslijedile su i mini pripreme u Živinicama i turnir u Istri sa ekipama Slovenije, Austrije i Hrvatske. Hrvatska i Slovenija su svjetske ekipe u ovom našem sportu i zanimalo me kako ću uspjeti da se snađem igrajući protiv ovih rukometnih velesila, obzirom da se mi igrači uglavnom nismo poznavali i da smo imali tek par treninga pred turnir. Treneri reprezentacije Alen Hadžić i Andrej Bošnjak su imali odličan odnos sa nama igračima i hvala im na tome. Prvu utakmicu protiv Slovenije sam prvo poluvrijeme bio na klupi, u drugom sam odigrao veći dio i postigao svoj prvi reprezentativni pogodak kojeg ću se uvijek sjećati. U drugoj utakmici ušao sam od prve minute , treneri su me stavili da igram samo u obrani gdje sam odigrao odlično, dobio pohvale i do kraja turnira sam uglavnom igrao na broju 3 u obrani dirigirajući obranom jer su to treneri od mene tražili vidjevši da daje rezultate, tako da sam svojim nastupom za reprezentaciju više nego zadovoljan, a mislim da sam zadovoljio i stručni stožer. Iako sam malo igrao u oba smjera , uglavnom u obrani, treneri i stručnjaci viče cijene takve igrače kojih je manje u rukometnom svijetu, a moje je da radim onako kako treneri traže od mene.

MV Tin, nalaziš se na prvoj životnoj prekretnici , završio si osnovnu školu , odličan učenik, što sad , škola ,rukomet?

TF U ovom trenutku jedino znam da mi je škola ipak na prvom mjestu jer su mi to roditelji a i Vi danas rekli. Imam mjesec – dva da donesem konačnu odluku, a nadam se da neću pogriješiti.

MV Hvala ti Tin na izdvojenom vremenu , želim ti puno uspjeha u daljem školovanju i rukometnoj karijeri.

Na kraju moram da dodam, Tin Filipović je još dječak iz osnovne škole, ali su njegova ljudska i sportska razmišljanja daleko iznad njegovih godina, sposobnost za razgovor , šalu, osmijeh, njegova predanost treningu i utakmici mora donijeti uspjeh jer mi to moje 40 godišnje iskustvo kroz sport govori.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Najčitanije vijesti

Izdvojene vijesti

LM