Hrvatska: 2.000 stranaca podnijelo zahtjeve za rad u poljoprivredi

“Svakodnevno možemo pratiti u medijima, ali i čuti direktno od poljoprivrednika s kojima smo u komunikaciji, kako zbog nedostatka radne snage hrvatski poljoprivrednici krče svoje voćnjake ili prestaju s poljoprivrednom proizvodnjom”, upozorila je Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora na nedavno održanoj sjednici Odbora.

Kaže da u Italiji imaju pravu navalu u školu za pastire, a u Hrvatskoj taj posao nitko, osim onih koji su obiteljski vezani, ne želi raditi pa čak niti za tisuću eura, piše Agro Klub.

Dodala je da je svima jasno da je sektor poljoprivrede izložen nedostatku radne snage koji se ne uspijeva nadomjestiti niti stranim radnicima, koji su ove godine podnijeli 2.000 zahtjeva za izdavanje radne dozvole za rad u poljoprivredi.

Ružica Vukovac: Odlazi nam radno sposobno stanovništvo

Pad zainteresiranosti za strukovno obrazovanje u poljoprivredi uvjetovan je demografskim problemima u Slavoniji i odlaskom radno sposobnog stanovništva, rekla je potpredsjednica Odbora, Ružica Vukovac.

Isto je uvjetovano i padom broja stočara, pa je u tom smislu konkretnije potrebno početi provoditi Strategiju razvoja hrvatske poljoprivrede i povezati jedinice lokalne i regionalne samouprave i državna tijela u rješavanje ovog problema. Upozorila je i na nepostojanje kvalitetne veterinarske skrbi u ruralnim područjima, iako su na burzi evidentirani nezaposleni veterinarski tehničari.

Željko Lenart rekao je kako postoji previše administrativnih prepreka za proizvodnju hrane i previše poticaja za prestanak proizvodnje i dodao kako su poslovi u poljoprivredi podcijenjeni, što je razlogom male zainteresiranosti za ovu vrstu obrazovanja, ali i odlaska radno sposobnog stanovništva u druge države EU. Mišljenja je i kako bi nazive obrazovnih programa trebalo učiniti atraktivnijima, što bi poticajno djelovalo na odluku o upisu.

Petir je podsjetila na prepreke za otvaranje novih razrednih odjela u strukovnim školama, koje su većim dijelom uvjetovane i preporukama ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za smanjenje broja upisanih u ove srednjoškolske programe, a temeljene su na broju nezaposlenih osoba na burzi rada.

Obrazovni programi ne prate trendove

Rekla je i kako poslodavci upozoravaju da neki obrazovni programi ne prate zahtjeve modernih tehnologija i tehnika u poljoprivredi – primjerice mehaničari poljoprivredne mehanizacije.

Petir je kazala i kako bi srednjoročne i dugoročne procjene potreba za radnom snagom u sektoru poljoprivrede i šumarstva i planove obrazovanja trebalo uskladiti kako bi se u budućnosti osigurao dovoljan broj radnika. Upozorila je i na utjecaj koji nepostojanje dovoljnog broja radnika za neke vrste poslova u poljoprivredi ima posljedično utjecaj na očuvanje okoliša i bioraznolikost.

Naglasak je potrebno staviti na educirane nositelje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, koji svoju proizvodnju mogu podići na višu razinu, uvesti nove tehnologije i dodati vrijednost svojim proizvodima, rekla je Marija Tomić i dodala kako je za realizaciju istoga, između ostalog, potrebno omogućiti stipendiranje učenika.

Nužno popularizirati poljoprivredna zanimanja

Stipan Šašlin i Siniša Jenkač ukazali su na važnost promjene svijesti javnosti o zanimanju poljoprivrednik te da je ovu vrstu obrazovanja potrebno popularizirati i pokazati rezultate koje su svojim radom ostvarili uspješni poljoprivrednici, od kojih su se neki vratili iz drugih država i prepoznali vrijednosti koje hrvatska ruralna područja pružaju poljoprivrednicima za njihov rad, ali i kvalitetu života.

Ravnatelji srednjih škola koji provode obrazovanje za područje poljoprivrede, šumarstva i veterinarstva istaknuli su kako se obrazovanje za ova zanimanja često smatra neambicioznim, predstavili su primjere dobrih praksi koje provode u obrazovanju, te projekata u kojima su sudjelovali s namjerom edukacije učenika i nastavnika, nabavke opreme i izgradnje objekata.

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, Tugomir Majdak upozorio je na nepovoljan trend zainteresiranosti za srednjoškolsko obrazovanje u poljoprivredi i mali broj poljoprivrednika koji posjeduju formalno poljoprivredno obrazovanje.

Dodao je kako su Programom ruralnog razvoja 2014. – 2020. osigurana sredstva za stručno osposobljavanje poljoprivrednika putem tečajeva, radionica, webinara i demonstracijskih aktivnosti, a isto se planira i u novom programskom razdoblju. Dodatno je Ministarstvo poljoprivrede sufinanciralo nabavku opreme za poljoprivredne škole, kako bi se podigla razina znanja.