U kongresnoj dvorani hotela “Via” u Vitezu danas je održana redovna konferencija Udruge bosansko-hercegovačkih Hrvata “Prsten” pod nazivom Gospodarstvo BiH u sferi fiskalnih reformi i globalnih izazova.
Skup je okupio vodeće predstavnike političkog, akademskog i gospodarskog sektora, među njima i dužnosnike sa svih razina vlasti, predsjednika HDZ-a BiH dr. Dragana Čovića, predsjednicu Federacije BiH Lidiju Bradaru, dopredsjedatelja Zastupničkog doma PS BiH Marinka Čavaru, ministre i zastupnike s federalne i županijske razine, gradonačelnike i načelnike, te brojne gospodarstvenike i članove akademske zajednice.
Jedna od najvažnijih tema konferencije bilo je povećanje minimalne plaće u Federaciji BiH na 1.000 KM, što je izazvalo široke rasprave među poslodavcima, sindikatima i ekonomskim stručnjacima. Ministar financija Federacije BiH Toni Kraljević u svom je izlaganju istaknuo kako trenutno ne postoje posebno negativne posljedice ove odluke te da podaci Porezne uprave FBiH i Zavoda za zapošljavanje ne pokazuju značajna i ogromna povećanje broja otkaza ili smanjenje broja zaposlenih u sektorima koje je ova mjera najviše pogodila.
“Povećanje minimalne plaće imalo je određene početne izazove, no trenutni pokazatelji sugeriraju da nema negativnih velikih makroekonomskih posljedica. Poslodavci su, uz određene prilagodbe, uspjeli održati radna mjesta, a kupovna moć radnika se povećala. Dugoročno, cilj je stvoriti stabilnije poslovno okruženje u kojem će i poslodavci i radnici imati jasne ekonomske uvjete“, istaknuto je.
U raspravi je naglašeno kako je povećanje minimalne plaće trebalo pratiti i dodatna fiskalna rasterećenja kako bi poslodavci lakše podnijeli trošak povećanja plaća. Gospodarstvenici su upozorili da bi, bez daljnjih poreznih olakšica, određeni sektori mogli osjetiti pritisak na likvidnost.
Jedna od ključnih tema konferencije bila je i sigurnost u digitalnom poslovanju, o čemu je govorio stručnjak za IT sigurnost Vlado Slišković. Istaknuto je kako su cyber napadi u posljednjih nekoliko godina postali ozbiljna prijetnja poslovanju te da su poduzeća u BiH sve češće meta kibernetičkih napada.
Predavanje je obuhvatilo nekoliko ključnih točaka, uključujući važnost zaštite digitalnih sustava, pregled recentnih napada, analizu prijetnji te najbolje sigurnosne prakse koje bi poduzeća trebala usvojiti. Naglašena je potreba za jačim regulativnim okvirom koji bi zaštitio poduzetnike i institucije od potencijalnih cyber prijetnji.
Prof. dr. Branimir Skoko sa Sveučilišta u Mostaru govorio je o globalnim promjenama u carinskoj politici i njihovom utjecaju na bh. gospodarstvo. Poseban naglasak stavljen je na nepredvidivost carinskih politika velikih svjetskih ekonomija, poput SAD-a i EU, te na mogućnosti i izazove koje takve promjene donose izvoznicima iz BiH.
U završnoj panel raspravi sudjelovali su prof. dr. Nikola Papac sa Sveučilišta u Mostaru, Mirjana Vučić i Mario Glibić iz Federalnog ministarstva financija te ministar Toni Kraljević. Panelisti su se složili da su reforme nužne kako bi se osigurao dugoročni ekonomski rast i stabilnost, ali i da ih treba provoditi postupno, uz širu podršku gospodarstvenika i akademske zajednice.
Konferencija je još jednom potvrdila važnost dijaloga između političkih institucija, gospodarstvenika i akademske zajednice u procesu donošenja odluka koje utječu na ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine.
