Dan prije otvaranja birališta u Hrvatskoj hrvatski glasači u inozemstvu imali su prilike iskoristiti svoje pravo i sudjelovati u odluci tko će voditi Hrvatsku u iduće četiri godine. Prvi su na birališta izišli hrvatski državljani u Australiji. Glasovalo se diljem svijeta, ali najveću pozornost privukao je izborni proces u Bosni i Hercegovini, gdje pravo glasa unutar 11. izborne jedinice ima i najviše hrvatskih državljana.
Gdje se sve glasuje
Osim u Mostaru, četiri biračka mjesta otvorena su u Sarajevu, jedno u Banjoj Luci, dva u Tuzli, pet u Vitezu, a četiri u Livnu i prvi put u Orašju. U Bosni i Hercegovini aktivno je registrirano 222.300 birača. Najviše registriranih je u Mostaru (57.936), zatim u Orašju (10.253), Livnu (8879), Vitezu (7975), Sarajevu (7160), Banjoj Luci (6592) te u Tuzli (2175). Aktivno se nisu morali registrirati birači kojima je izdana osobna iskaznica s podatkom o prebivalištu izvan Hrvatske ili su podnijeli zahtjev za izdavanje iste. Birači koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj, a nisu aktivno registrirani, na dan izbora mogu glasovati u inozemstvu s potvrdom koju izdaje hrvatski DKP u inozemstvu.
Uz BiH, glasuje se još u Albaniji, Bugarskoj, Mađarskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Rusiji, Češkoj, Slovačkoj, Austriji, Belgiji, Danskoj, Francuskoj, Grčkoj, Nizozemskoj, Irskoj, Italiji, Norveškoj, Portugalu, Španjolskoj, Švicarskoj, Švedskoj, Velikoj Britaniji, Indoneziji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kini, Turskoj, Katru, Australiji, Južnoafričkoj Republici, Egiptu, Kanadi, SAD-u, Argentini, Čileu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Sloveniji, Srbiji i Kosovu.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH priprema i koordinira izbore u inozemstvu te se brine da hrvatski državljani koji tamo žive ili oni koji se privremeno tamo zateknu mogu ostvariti svoje biračko pravo. Prema procjenama diplomatskih misija i konzularnih ureda, MVEP je distribuirao 291 tisuću biračkih listića, a hrvatski državljani u inozemstvu svoje biračko pravo mogu ostvariti na 109 biračkih mjesta. Imajući u vidu da se izvan Hrvatske glasuje dva dana, valja reći i kako izborni proces završava u četvrtak, 18. travnja, u četiri ujutro po našem vremenu u Generalnom konzulatu u Los Angelesu, nakon čega će se koordinirati povratak izbornog materijala i njegova dostava u Državno izborno povjerenstvo.
Odziv je na biračkim mjestima u BiH prvog dana bio relativno dobar, iako o samoj izlaznosti neće mnogo toga ovisiti jer se iz 11. izborne jedinice biraju fiksno tri zastupnika u Hrvatski sabor. Predsjednik HDZ-a i HNS-a BiH Dragan Čović u pratnji supruge Bernardice obavio je svoju građansku dužnost, glasujući u utorak ujutro u Mostaru za parlamentarne izbore u Republici Hrvatskoj. Izrazio je očekivanje da će se nastaviti kontinuitet Vlade Andreja Plenkovića.
Pomoć na EU putu BiH
– S radošću sam glasovao, zna se kako, i veselim se da se nastavi kontinuitet Vlade hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, koji je u osam godina napravio izniman iskorak i dao priliku BiH, pa i hrvatskom narodu u BiH, prije svega našem europskom putu, unutarnjoj stabilnosti. S obzirom na to da je danas vrijeme potpunih iskušenja u svakom smislu te riječi, siguran sam da ćemo na pravi način odgovoriti – kazao je u izjavi novinarima Čović.
Istaknuo je kako želi da parlamentarni izbori u RH i u BiH prođu na primjeren način.
– Mislim da će danas (utorak) biti iznimno dobar dan i dobar motiv da svi koji smo planirali dođemo ovdje, a siguran sam da će HDZ i njegovi simpatizeri prepoznati ono što je premijer Plenković radio proteklih osam godina – kazao je Čović.
Dodao je kako je bilo puno izazova kako bi se napravili adekvatni uvjeti za glasovanje s obzirom na to da se izbori održavaju radnim danom. – Zašto je netko odredio izbore radnim danom, ne znam – kazao je Čović te uputio poziv državljanima Republike Hrvatske u BiH da iziđu na birališta, i to u dvostruko većem broju nego za protekle izbore kako bi poslali vrlo jasnu poruku.
– Učinili smo sve da imamo adekvatne uvjete na Ekonomskom i Filozofskom fakultetu. Naši amfiteatri su u funkciji konzulata, tako da mislim da svatko tko želi glasovati, to može uraditi – istaknuo je Čović. Inače, ovo su po mnogočemu jedinstveni izbori u hrvatskoj demokratskoj povijesti. Obilježio ih je aktivni angažman predsjednika Zorana Milanovića i činjenica da je on raspisao izbore za srijedu, odnosno radni dan, iako su se u Hrvatskoj izbori do sada redovito održavali nedjeljom. U iznimno kratkoj kampanji, svega 16 i pol dana, političke stranke i kandidati uvjeravali su birače da baš njima trebaju dati “ulaznicu” za Hrvatski sabor na izborima 17. travnja. U Hrvatskoj je u utorak u ponoć nastupila dvodnevna izborna šutnja. Traje do srijede u 19 sati, tj. do zatvaranja oko 6500 biračkih mjesta, koliko će ih danas biti otvoreno u Hrvatskoj. Do tada je zabranjena svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena izbornih rezultata i prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, objavljivanje fotografija u medijima, izjava i intervjua kandidata te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela. Za kršenje izborne šutnje zakon nije propisao novčane kazne, no Državno izborno povjerenstvo (DIP), kao i na prijašnjim izborima, poziva sve izborne sudionike te druge pravne i fizičke osobe da šutnju poštuju. Popisu pozvanih ovoga je puta dodalo i “ostale neposredne ili posredne sudionike izborne promidžbe”. Sve njih poziva da ne iznose izborne programe, ne objavljuju promidžbene poruke i fotografije kandidata u medijima, da ne postavljaju nove plakate, ne dijele letke, ne pozivaju da se glasuje za pojedine sudionike, ne telefoniraju, šalju SMS poruke ili mailove biračima, da ne postavljaju nove promidžbene sadržaje na društvene mreže.
Na ovogodišnjim izborima za Hrvatski sabor sudjeluje ukupno 165 lista u 11 izbornih jedinica i 17 kandidata u 12. izbornoj jedinici, u kojoj osam svojih zastupnika biraju nacionalne manjine. Na listama je 2277 kandidata, a u odnosu na 2020. godinu 27 je lista manje.
