spot_img
spot_img
Utorak, 28 svibnja, 2024

EU se ogradio od susjeda novim “berlinskim zidom” od 2048 km

Grčka će se od Turske odvojiti zidom. Svakoga dana prosječno 400 migranata nastoji prijeći iz Turske u Grčku, unatoč tome što je već prije postavljena ograda na dijelu granice dvije zemlje. I zbog toga će Grčka sada uložiti dodatnih 100 milijuna eura kako bi udvostručila duljinu postojeće ograde koja je visoka pet metara.

Ograđeno 13% granice

Kako kaže Takis Theodorikakos, grčki ministar za zaštitu društva, lani je grčka pogranična policija spriječila 260.000 osoba da ilegalno uđu u njihovu zemlju, a pri tome su priveli i 1500 ljudi koje sumnjiče za krijumčarenje migranata. Ograda između Grčke i Turske proteže se na 37,5 kilometara uzduž rijeke Marice, a sada će se produžiti za još 35 kilometara. I pri tome Theodorikakos traži europsku pomoć očito imajući u vidu da Turska nije članica Europska unije.

– Zadatak zaštite granice traži pomoć europskog javnog mnijenja, samog EU te svake članice zasebno – rekao je grčki ministar. U tu je svrhu Theodorikakos organizirao razgledavanje gradilišta za veleposlanike EU u Grčkoj kojima je pridružio i one Velike Britanije i Švicarske.

Postavljanje fizičkih barijera na vanjskim, ali i na unutarnjim granicama Europske unije od 2014. godine do lani u duljini je naraslo s 315 km na čak 2048 km. Oko 13 posto vanjske granice Europske unije (1535 km) koja je duga 12.000 km fizički je zatvoreno.

Nizozemski premijer Mark Rutte rekao je kako se čini da EU želi izgraditi jedan veliki “berlinski zid” oko sebe. Mediji koji se protive takvoj politici Europe i njezinih članica za to krive praktično propali sustav migriranja koji se ne reformira, kao ni niz s njime povezanih regulativa, a sve u ime sigurnosti na mjesto pružanja utočišta brojnim osobama koje sa sjevera Afrike i Bliskog istoka dolaze tražiti utočište u zemljama EU. Jedan takav medij, EUobserver, donosi kako su sa zahtjevima prema Europskoj komisiji za financiranje gradnje fizičkih barijera na granicama istupile brojne zemlje – Austrija, Bugarska, Cipar, Češka Republika, Estonija, Danska, Mađarska, Litva, Latvija, Poljska i Slovačka, gotovo svatko osim najvećih europskih ekonomija i demokracija. Europska komisija se, barem za sada, s time nije složila, nudeći umjesto toga mogućnost financiranja dronova za nadzor granica.

Zajednički interes

To će teško odvratiti vlade nekih država, poput Poljske koja je potrošila 353 milijuna eura za 186 km dug pogranični zid na rijeci Bug uzduž koje se proteže granica s Bjelorusijom. Lokalno je stanovništvo gradnja zida uznemirila jer takva građevina djeluje zastrašujuće te je u suprotnosti praktično sa svim što zastupa EU. No, isto je tako poznato kako je prije rata u Ukrajini iz Bjelorusije nekoliko mjeseci stizao najveći val migranata prema Poljskoj, odnosno EU, koji se brojio u tisućama. Kao što su takve konstrukcije problem i za rješavanje pitanja nedostatka radnika u zemljama EU.

– Imamo zajednički interes u tome da naša tržišta rada dosegnu oni koji nam trebaju – rekao je njemački kancelar Olaf Scholz. Na tu kartu igraju i Grci.

– Naše je čvrsto mišljenje kako države članice prvog prijema migranata ne mogu ostati i njihova jedina destinacija. Mora postojati solidarnost između zemalja članica kao i poštena podjela odgovornosti, bliska je suradnja nužnost – rekao je Takis Theodorikakos.

9 KOMENTARI

  1. Wow, wonderful weblog format! How lengthy have you
    ever been running a blog for? you made blogging glance easy.
    The overall glance of your site is wonderful, let alone the content!
    You can see similar here sklep internetowy

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Najčitanije vijesti

Izdvojene vijesti