Zbog pandemije koronavirusa mnoge druge bolesti prebačene su u drugi plan, a na tu temu i na temu liječenja neuroloških bolesnika tijekom pandemije razgovarali smo s dr. Mirza Baručijom, šefom odjela neurologije u Hrvatskoj bolnici “dr. fra Mato Nikolić” u Novoj Biloj, piše Centralna.
COVID-19 je skraćenica za koronavirusnu bolest uslijed infekcije s virusom SARS-CoV-2. Prvi slučajevi infekcije s ovim virusom su zabilježeni u gradu Wuhan u Kini još početkom prosinca 2019. godine. Klinički se manifestira kao oboljenje disajnih puteva i širi se kapljičnim putem s osobe na osobu.
S obzirom na to da se radi o novom virusu, nitko trenutno u populaciji nema prirodni ili stečeni imunitet (za sada ne postoji vakcina) zbog čega je velika sklonost infekciji. Simptomi bolesti mogu biti vrlo blagi ili praktično asimptomatski do vrlo izraženi s teškom respiratornom insuficijencijom i potrebom za vještačkom ventilacijom i takvi slučajevi nerijetko završavaju smrtnim ishodom.
Teška klinička slika uglavnom prati pacijente životne dobi preko 60 godina uz ranije postojeće komorbiditete, istaknuo je dr.Baručija.
U ovom slučaju, kao liječnik i specijalist neurologije, osjećam potrebu da dam nekoliko savjeta pacijentima s neurološkim bolestima o tome kako postupati u trenutnom stanju pandemije.
Naime, zbog novonastale situacije rad svih zdravstvenih ustanova u Bosni i Hercegovini je značajno usmjeren na suzbijanje infekcije u populaciji i sprječavanje njenog daljeg širenja. S druge strane takva situacija u velikoj mjeri ograničava mogućnost pacijentima s neurološkim bolestima da ostvare kontakt s liječnicima zbog kontrole svoje bolesti.
U do sada poznatim rezultatima istraživanja u Kini koji su dostupni u digitalnim bazama podataka kao što je PubMed, može se vidjeti da 36,4% pacijenata inficiranih s COVID-19 ispoljava i neurološke simptome koji su najviše prisutni kod pacijenata s teškom kliničkom slikom.
Te komplikacije se ogledaju najčešće u pojavi moždanog udara, poremećaja svijesti ili poremećaja rada skeletnih mišića, gubitak osjeta okusa i mirisa. Još uvijek nije poznato da li se navedene komplikacije javljaju uslijed same infekcije s virusom ili su posljedica sistemske reakcije organizma.
Kod neuroloških pacijenata posebno osjetljivu grupu čine pacijenti koji se aktualno liječe ili su ranije liječeni od cerebrovaskularnih bolesti. Za to su dva razloga. Prvi je da se radi uglavnom o pacijentima sa životnom dobi preko 60 godina uz mnogobrojne komorbiditete kao što su hipertenzija, dijabetes i sl.
Drugi razlog je vezan za činjenicu da oko 1/3 pacijenata nakon moždanog udara ima zaostali neurološki deficit koji ih čini nesposobnim za samostalan život. Kada je u pitanju infekcija s COVID 19, to se posebno odnosi na pacijente s poremećajem gutanja i disanja.
Za takve pacijente kućna izolacija i njega od bližnjih je od velikog značaja u njihovom liječenju uz obavljanje fizikalne terapije u kućnim uvjetima za vrijeme trajanja pandemije. Također neophodno je uzimati redovno propisanu terapiju.
Druga grupa pacijenata su oni koji boluju od degenerativnih bolesti mozga kao što su pacijenti s Parkinsonom, Alzheimerovom bolešću ili drugim oblicima demencije. Kod ovih pacijenata, kao i u slučaju moždanih udara, faktori koji utječu na tešku kliničku sliku u slučaju infekcije s COVID-19 su starija životna dob, česti komorbiditeti, kao i vrlo često nemogućnost samostalnog života i potreba za stalnom njegom.
U dosadašnjim istraživanjima je utvrđeno da epilepsija ne povećava rizik ili sklonost za infekciju s COVID-19 jer imunološki sistem takvih pacijenata je očuvan, izuzev ako je narušen drugim organskim oboljenjima.
S duge strane, u slučaju infekcije s virusom zbog sistemske reakcije tijela povećava se rizik za učestalošću epileptičnih napada. Zbog toga je u takvim stanjima potrebno u dogovoru sa specijalistom napraviti korekciju antiepileptične terapije.
Neurološki pacijenti s autoimunim bolestima predstavljaju izrazito osjetljivu grupu. Tu spadaju pacijenti s Multiplomsklerozom, Myastheniom gravis, Polymiozitisom, bolest motornog neurona (amiotrofična lateralna skleroza ili ALS) i sl. Ovi pacijenti imaju veliku sklonost infekciji s COVID-19, ne zbog same bolesti, već zbog imunosupresivne terapije koja smanjuje utjecaj imunološkog sistema.
Tu prije svega mislim na terapiju sa kortikosteroidima koja ima jako imunosupresivno djelovanje i ne bi je trebalo prekidati bez prethodne konzultacije sa specijalistom. Oboljeli od Multiple skleroze ukoliko uzimaju imunomodulatornu terapiju u vidu glatiramer acetata (COPAXONE) ili interferona (BETASERON, REBIF) u dosadašnjim istraživanjima nemaju povećan rizik za infekcijom s COVID-19 i mogu koristiti tu terapiju.
Dr.Baručija zaključuje da svi neurološki pacijenti u toku sadašnje pandemije s COVID-19 trebaju redovno uzimati dosadašnju terapiju jer prekidanjem terapije može doći do pogoršanja osnovne neurološke bolesti. Potrebno je provoditi fizikalni tretman u kućnim uvjetima ako je to moguće.
S obzirom na to da većina pacijenata s neurološkim bolestima spada u tzv. rizičnu grupu za infekciju s COVID-19 neophodna je stroga izolacija ili restrikcija kontakata uz nošenje maski i rukavica. Bez konzultacije liječnika, ne treba posezati za anksioliticima.
Vrijeme u izolaciji treba provesti na kreativan način za jačanje kognitivnih funkcija kao npr. čitanjem knjiga, gledanjem filmova ili pravljenjem planova za budućnost kada se zaustavi pandemija. Potrebno je čuvati snagu i strpljenje, jer vrijeme nakon pandemije je neizvjesno i nosi sa sobom niz izazova na koje nismo navikli do sada i koje ćemo morati zajedno proći.
Dr. Mirza Baručija, specijalist neurolog
Šef odjela neurologije
Hrvatska bolnica „Dr. Fra Mato Nikolić“
