Četvrtak, 29 rujna, 2022

Demografski pad BiH sve teže zaustaviti: Godišnje gubimo po jedan cijeli grad

Pročitajte i ovo

Bosna i Hercegovina i dalje je zemlja iz koje ubrzano odlazi stanovništvo. Prema procjenama, samo prošle godine BiH je napustilo 170 tisuća ljudi, a od 2013. pa sve do danas iz BiH je trajno otišlo oko pola milijuna ljudi, piše Večernji list BiH.

Jedan od poražavajućih podataka je da svaka druga mlada osoba razmišlja o odlasku. Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije BiH, Bosnu i Hercegovinu su 2013. napustile 24.043 osobe, sljedeće godine 28.042, a 2015. godine 29.805 osoba. Idućih je godina također nastavljen trend iseljavanja iz zemlje te su 2016. godine BiH napustile 34.544 osobe, 2017. godine 35.634, a sljedeće godine 20.943 osobe. Protekle tri godine posebno je izražen trend odlaska ljudi iz BiH pa se tako 2019. godine iz Bosne i Hercegovine iselilo 56.987 osoba, sljedeće godine 85.000, a tijekom prošle godine taj broj dosegao je 170.000. Trend iseljavanja iz zemlje jasno potvrđuju i podaci objavljeni u službenom dokumentu “Anketa o radnoj snazi 2018.” koji je pripremila Agencija za statistiku BiH, a u kojemu se navodi da je Bosna i Hercegovina 2016. godine imala 2,84 milijuna stanovnika, 2017. godine 2,73 milijuna i 2018. oko 2,7 milijuna. Prema tome, samo u tom razdoblju BiH je ostala bez 140.000 stanovnika.

Odricanja od državljanstva

Ekonomska situacija jedan je od razloga odlaska, a iseljavanje svakako potiču i politička kriza te prijetnje sigurnosti. Da je u najvećem broju riječ o jednosmjernom procesu i da se oni koji odlaze ne namjeravaju vratiti, govori podatak da se državljanstva BiH do sada odreklo gotovo 100 tisuća ljudi. Još je mnogo pokazatelja loših demografskih kretanja. Konstantni pad broja učenika osnovnih i srednjih škola utjecao je na trećinu manje upisanih studenata u nastupajućoj akademskoj godini i sada već kronični nedostatak kvalificirane radne snage u mnogim industrijama. Stanovništvo iz BiH ne samo da odlazi nego pokazuje i sve manji interes za procese u domovini, što je jasan znak da su iseljenici trajno, a ne privremeno izgubljeni za BiH.

Uostalom, unatoč svim političkim kampanjama i apelima, iz inozemstva se za glasovanje na predstojećim izborima prijavilo tek oko 70.000 osoba – jasan znak da ih situacija u domovini ne zanima. Poboljšanje ekonomske i političke situacije u BiH sigurno su temeljni preduvjeti da se negativan demografski trend zaustavi, pa možda i preokrene. Svakako BiH na svim razinama nedostaje demografske strategije, a trebalo bi razmotriti i uspostavu posebnoga ministarstva za ta pitanja na entitetskoj ili državnoj razini. To bi trebao biti interes svih političkih aktera u BiH jer zemlju napuštaju i Bošnjaci i Srbi i Hrvati.

Strateški pristup

Stambeno je pitanje jedno od onih koje, uz zapošljavanje i sigurnosnu situaciju, presudno utječe na odluku mladih, uključujući i visokoobrazovane, da ostanu u Bosni i Hercegovini ili odu u inozemstvo. Centar za podršku organizacijama iz Tuzle objavio je prije dvije godine publikaciju koja se bavi strateškim pristupom poticanja stambenog zbrinjavanja mladih. Istraživanje ove organizacije pokazalo je da će se više od 87 posto mladih u BiH suočiti s problemom rješavanja stambenog pitanja. I iz ove organizacije ističu da je nakon zapošljavanja i ekonomske nesigurnosti rješavanje stambenog pitanja gorući problem mladih. Državne institucije procjenjuju da je u BiH 777.000 mladih u dobi od 15 do 30 godina, što je za trećinu manje nego što ih je bilo 1991. godine. Više od 60 posto mladih je nezaposleno. Iako nema preciznih podataka koliko ih je napustilo zemlju u proteklim godinama, istraživanja pokazuju da o privremenom ili trajnom odlasku razmišlja svaka druga mlada osoba. Istraživanje koje je prošle godine objavio Populacijski fond Ujedinjenih naroda (UNFP) pokazuje kako će 23.000 mladih, u dobi od 19 do 29 godina, napustiti BiH u roku od godinu dana. Treba imati u vidu da je to istraživanje rađeno prije nego što su se svijet, a time i BiH, suočili s posljedicama pandemije koronavirusa te nove ekonomske krize povezane s rastom cijena energenata, hrane i općenito negativnim inflatornim kretanjima.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
spot_img

Najčitanije zadnjih 7 dana

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

spot_img

Posljednje objavljeno

Schmidt najavio kad bi mogao promijeniti Izborni zakon BiH

Nadregionalni dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) u izdanju od četvrtka donosi analizu stanja u BiH uoči nedjeljnih parlamentarnih izbora...
- Marketing -
- Marketing -

Podcast UZOR

- Marketing -

Pročitajte i ovo