Danas obilježavamo Veliki četvrtak, dan kojim započinje vazmeno trodnevlje. Na ovaj se dan Crkva prisjeća posljednje večere na kojoj je Isus Krist, uoči smrti i muke, ustanovio sakrament euharistije i sakrament ministerijalnog svećeništva.
Običaj je da se na Veliki četvrtak održava samo jedna sveta misa u cijeloj biskupiji, a slavi je biskup sa svećenicima. U svakoj se biskupijskoj zajednici na Veliki četvrtak ujutro slavi misa posvete ulja, na kojoj biskup i svećenici, koji su dio dijecezanskoga svećenstva, obnavljaju obećanja s ređenja. Također, na Veliki se četvrtak blagoslivljaju ulja za slavljenje sakramenata: katekumensko ulje, ulje za bolesničko pomazanje i sveta krizma, a diljem zemlje održavao se i tradicionalni obred pranja nogu.
Što se tiče običaja na našem području, od četvrtka do subote ne obavljaju se teži fizički poslovi te u te dane ne zvone crkvena zvona.
U susjednoj Hrvatskoj poznata je procesija za križem ili hvarska procesija za križem – tradicijska noćna procesija koja se već nekoliko stoljeća svaki Veliki četvrtak organizira na otoku Hvaru.
Procesija je jedinstveni obred osobite pobožnosti te izraz vjerskog identiteta, a posebna je po svojem trajanju i naglašenom pasionskom sadržaju. Pripremale su je i provodile bratovštine, odnosno zajednice hvarskih vjernika u čiju je povijest i život križ duboko upisan. Okosnica procesije je Gospin plač, osmerački pasionski tekst iz 15. stoljeća koji u formi glazbenog dijaloga pjevaju izabrani pjevači, kantaduri. Dva pjevača iz svake procesije po dolasku u crkvu započinju pjevati Gospin plač, a druga dvojica im odgovaraju pjevajući posebne stihove ispjevane u čast zaštitnika crkve i nadahnute mukom Isusovom.
