Petak, 14 veljače, 2020

Dalibor Ćubela: Bankarski sektor u BiH je sjajan, najbolji rezultati u posljednjih 20 godina

Pročitajte i ovo

Federalna TV poziva na audiciju

Poziv FTV prenosimo u cijelosti:  Federalna TV vas poziva da se javite na audiciju za novinare/ke, reportere/ke i voditelje/ice. Radio-televizija Federacije...

SŠ Busovača obilježila Dan zaljubljenih – Valentinovo

Prigodnim programom, recitacijama i pjesmama Vokalnog sastava Ivančice Srednja škola Busovača obilježila je Dan zaljubljenih - Valentinovo.  "S puno ljubavi...

Predstavnica županija i gradova iz Republike Hrvatske posjetili kardinala Puljića

Predstavnici Splitsko-dalmatinske, Osječko-baranjske i Dubrovačko-neretvanske županije te predstavnici osam gradova i općina kao i pojedinih tvrtki i dobrotvornih zaklada...

UniCredit banka je lider bankarskog sektora u Bosni i Hercegovini. Njen prvi čovjek u našoj zemlji predsjednik uprave Dalibor Ćubela nakon tri i po godine odlazi na novu funkciju, a za naš portal govorio je o najvažnijim temama iz ove važne ekonomske oblasti.

Vaša banka je već duži period lider bankarskog sektora u Bosni i Hercegovini. Kakva je trenutno vaša pozicija na tržištu te koji su glavni izazovi pred UniCredit bankom?

UniCredit banka jeste apsolutni lider u svim važnim kategorijama bankarskog poslovanja u cijeloj Bosni i Hercegovini. Ono što je nama izazov je da pored liderstva pokažemo i jednu socijalnu dimenziju, da unapređujemo i društveni standard za građane te da razvijamo ekonomiju. Da na neki način budemo kreatori boljeg okruženja, uvjeta za poslovanje, a sve s ciljem što efikasnijeg obavljanja bankarske uloge u našoj zemlji.

Vi krajem ove godine odlazite u Zagreb na novu funkciju, a rukovođenje UniCredit bankom u BiH preuzet će Amina Mahmutović. Kako ocjenjujete svoj period na čelu banke, a koja su očekivanja Nadzornog odbora od nove direktorice?

Moj period na čelu UniCredit banke smatram zadovoljavajućim, svi rezultati su u rastućem trendu, svi relativni pokazatelji su poboljšani. U poslovanju nismo imali značajnih problema, sve je išlo po planiranom, čak i iznad toga. Osobno sam zadovoljan s onim što sam sa svojim timom napravio u protekle tri i po godine.

Drago mi je da će mene zamijeniti kolegica koja je izrasla iz ove banke. Vjerujem da će Amina uz stvorene pretpostave dodatno unaprijediti banku, okruženje za rad te sam siguran da će biti uspješna zamjena, a nadam se i bolja od mene.

Vaša Banka jedan je od poželjnijih poslodavaca u Bosni i Hercegovini. Na koje sve načine motivirate zaposlene te kako kontrolirate neizbježne fluktuacije radnika?

Zaposlenici osim materijalnih benefita, konkretne plaće i svih dodataka, vjerujem da su zadovoljni prvenstveno atmosferom, jednim pozitivnim radnim okruženjem, gdje se bez velikog stresa može ići na posao. Treba se naporno raditi, to je činjenica. Vjerujem da oni kvalitetu prepoznaju i u tome što banka stalno otvara horizonte, jednake prilike svim zaposlenicima da uspiju ako se dokažu unutar banke. Oni bivaju adekvatno nagrađeni, a trudimo se da što je moguće više budemo pravedni. Vjerujem da jedan takav pristup donosi lojalnost zaposlenika banci.

Činjenica je da su u Bosni i Hercegovini prisutni trendovi odlaska ljudi. Ti trendovi djelomično i nas dotiču, međutim zasad se uspješno borimo s tim. Dobrovoljni odlasci iz banke su u prihvatljivom omjeru, ispod pet posto.

Generalno, kad je u pitanju cijela Bosna i Hercegovina, mislim da je dobro da radna snaga ima mogućnost fluktuacije kako unutar države, tako i unutar Europe i svijeta. Dobro je da naši ljudi vide kako svijet funkcionira, šta su bolji standardi i kvalitetniji život, ali isto tako mislim da razne vlade u BiH trebaju napraviti program koji se tiče poticanja ostajanja ljudi u zemlji i povratka naših ljudi, posebno investicija te planiranja sebe i svoje obitelji u Bosni i Hercegovini.

Godina je na izmaku, naša ekonomija bilježi određen stupanj rasta, ali kakva je situacija u bankarstvu? Kako se ovih par procenata ekonomskog rasta održava na plasmane naših banaka?

Bankarstvo je u sjajnom stanju, visoko kapitalizirano, likvidnost je na zadovoljavajućem nivou, postotak tzv. nezdravih kredita je u opadanju. Trenutno cjelokupan bankarski sektor ostvaruje najbolje rezultate u zadnjih dvadesetak godina. Ipak, ono je pupčanom vrpcom vezano za ekonomiju u kojoj posluje, a činjenica je da ona počinje da pokazuje znakove usporavanja i tu je zadatak vlada da svojim mjerama, prvenstveno fiskalne i monetarne politike, stimuliraju banke da značajnije sudjeluju u oporavku ekonomije. Mislim prvenstveno na velike projekte koji su godinama najavljivani u javnom sektoru koji bi trebali da daju dodatni zamajac ekonomiji Bosne i Hercegovine. Takvi projekti imaju multiplikativni efekt na ostatak ekonomije.

To je jedna sfera, a druga je stvaranje okruženja za razvoj biznisa, prije svega malih biznisa. Oni trebaju moći da se brzo uspostavljaju, brzo čak i gase, tako da ne ostaju dužni nikome, ali da postoje ubrzane procedure. Naravno, uz sve to treba stvarati okruženje za razboj onih sektora za koje Bosna i Hercegovina ima komparativne prednosti u odnosu na zemlje okruženja.

Egzodus naš ljudi iz zemlje i dalje je gorući problem cijelog društva. Da li se taj demografski odljev odražava i na poslovanje banaka?

Ima dosta ljudi koji uzmu kredit i odu iz zemlje, što nije dobro. Mislim da nije dobro ni za njih jer dug koji je formaliziran ostaje zapisan, ostaje u određenim registrima, a oni se sve više međunarodno uvezuju. Mi želimo biti fleksibilni prema ljudima i što je više moguće izlazimo ljudima u susret nekim reprogramima, čisto da bi ljudi premašili neke svoje životne probleme.

Utjecaj odlazaka na banku ima dijelom u neplaćanju kredita, a ima i dio smanjenja broja potrošača. Poslije Drugog svjetskog rata su odlazili pojedinci, sad odlaze cijele obitelji. Druge zemlje ciljano konkuriraju u privlačenju zdravih obitelji, naši ljudi su vrijedni, radni i uvijek poželjna radna snaga. Ako ti ljudi nedostaju u ekonomiji banke imaju umanjen broj potrošača, da budem precizan i tražitelja bankarskih usluga.

Na kraju septembra 2019. godine ukupni depoziti stanovništva kod komercijalnih banaka u BiH iznosili su 12,89 milijardi KM, što je najveći zabilježeni nivo. Šta to znači iz bankarske perspektive te da li toliki priliv banke imaju gdje i plasirati?

Činjenica je da bankarski sektor u Bosni i Hercegovini ima oko dvije i po do tri milijarde KM viška sredstava. Uvijek je pitanje kakva je struktura viška depozita jesu li dugoročni ili kratkoročni jer samo s dugoročnim izvorima možeš financirati dugoročne projekte, a ne klasičnu potrošnju. Valjalo bi da se dodatno u Bosni i Hercegovini dodatno razvije tržište kapitala i investicija, odnosno inkluzija građana, da mogu osim u banke ulagati i u druge instrumente.

Tu štednju, odnosno depozite koji su nakupljeni u bankama, one bi rado oplodile da postoje fizibilni projekti i investitori koji podržavaju te projekte po bankarskim standardima. Kako tih projekata nema mnogo, većina bankarskog financiranja je posljednjih godina usmjerena na potrebe stanovništva što ima svoje limite.

Direktor JP Autoceste FBiH Adnan Terzić najavio je da će se neke dionice autoputa A1 financirati i kreditima komercijalnih banaka. Kako to komentari štete te kako se to može odraziti na druge segmente kreditiranja, privredu i stanovništvo?

To je sigurno pozitivan znak da postoji želja da se da prilika i komercijalnim bankama da sudjeluju u financiranju velikih projekata po jako prihvatljivim cijenama. Komercijalne banke zapošljavaju skoro deset hiljada ljudi, sve one plaćaju poreze i doprinose, za razliku od nekih investicijskih fondova.

Multiplikator infrastrukturnih projekata u zoni transporta nije tako značajan kako što je to bilo prije trideset godina, ali je još uvijek prisutan. Iako radi manje ljudi na tim projektima postoje povezane usluge, dobavljači koji profitiraju jer sudjeluju u takvim projektima. Takvi projekti su poželjni, bilo bi dobro da ih ima više, a komercijalne banke u skladu sa svojim ovlaštenjima su spremne da sudjeluju u takvim vrstama financiranja.

Emisijom trezorskih zapisa Vlada FBiH stalno se kratkoročno zadužuje kod komercijalnih banaka. Šta to znači za banke, a šta za građane ove zemlje?

Vlada Federacije tu radi dobar posao jer se zadužuje po jeftinijim uvjetima nego što je to bilo prije. Ti uvjeti su rekordno niski, zaduženost centralnih vlada se smanjuje, trebalo bi vidjeti kako stoje lokalni nivoi vlasti. Refinanciranje duga po nižim uvjetima je dobro za sve, a uvedena je i disciplina izvršenja budžeta i obaveza. To je dobro za Bosnu i Hercegovinu da bude percipirana kao poželjan partner investitorima, i domaćim i stranim.

Koja je najniža kamatna stopa koju je UniCredit banka ponudila stanovništvu ove godine, ako uzmemo samo spektar nenamjenskih kredite bez žiranata i kolaterala? Kako predviđate kretanje kamatnih stopa u narednoj godini?

Segmet nenamjenskih kredita je vrlo osjetljiv segment jer je potrebno da bude više pod nadzorom jer se ne može kontrolirati volja pojedinca. To nenamjensko kreditiranje bi se trebalo posebno tretirati u svim bankama. Što se tiče kamatnih stopa one su na rekordno niskom nivou. Bez obzira na to što svi želimo imati što je moguće niže kamatne stope moramo uzeti u obzir i rizik s kojima banka posluje.

Izvor: Klix.ba

- Advertisement -

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

- Advertisement -

Posljednje objavljeno

Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara održao sastanak s predstavnicima međunarodne zajednice

Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara održao je sastanak s Ellen Germain, zamjenicom šefa misije Veleposlanstva SAD u BiH, Michael...

Stižu novi nastavci Lud, zbunjen, normalan

Novi nastavci čiji scenarij potpisuje Feđa Isović vratit će neke stare likove u seriju. Šefika, kućna pomoćnica, vraća se u novim nastavcima dominantnija, čvršća, a...

SŠ Busovača obilježila Dan zaljubljenih – Valentinovo

Prigodnim programom, recitacijama i pjesmama Vokalnog sastava Ivančice Srednja škola Busovača obilježila je Dan zaljubljenih - Valentinovo.  "S puno ljubavi spremali smo priredbu za učenike...

Danas je blagdan sv. Valentina – nebeskog zaštitnika zaljubljenih

Teško je protumačiti činjenicu da se u narodu naročito štuju baš oni sveci o kojima nemamo nikakvih sigurnih povijesnih podataka. Tako je u svijetu...
- Advertisement -

Pročitajte i ovo

- Advertisement -