BiH je u utorak jutro dočekala pojeftinjenje goriva od oko 10 feninga, u Hrvatskoj je gorivo pojeftinilo od 6 do 22 feninga (preračunato iz eura), što je zasigurno dobra vijest za vozače, piše Večernji list BiH. Međutim, takva situacija vjerojatno neće dugo trajati s obzirom na geopolitičku situaciju, a mnogi su ostali iznenađeni i što je uopće došlo do pojeftinjenja s obzirom na sve. Zato smo kontaktirali Tina Bašića, stručnjaka s portala cijenegoriva.hr, koji dobro poznaje situaciju.
Najjača gospodarstva
– Pad cijena goriva nekakva je poluposljedica prošlotjednih događanja – ako ćemo realno govoriti. Cijene goriva određuju se stanjem mediteranskog tržišta u petak, a onda se nakon toga, u utorak, događaju promjene temeljem cijena i posljednjih izračuna prošlog petka. Sve ovo o čemu pričamo, rat u Izraelu, nije se događalo prošlog petka – priča nam Bašić. Sadašnja situacija zapravo je od 6. listopada, a rat je počeo 7., dan poslije. – Nafta se kreće oko 87 dolara po barelu, a hoće li doći do neke eskalacije cijena, to sad sve ovisi o razvoju situacije. Moramo biti svjesni činjenice da je nafta izrazito osjetljiva roba i svaki geopolitički ili gospodarski događaj utječe na njezinu cijenu s jedne strane, a s druge strane mi moramo pratiti i situaciju na mediteranskom tržištu jer je ono izloženije trenutačnim sukobima i to je zatvorenije tržište, a ima i dosta špekulanata pa postoji mogućnost da ćemo vidjeti rast cijena, ali mi obični smrtnici to sada ne možemo predviđati, a mogu velike naftne tvrtke – priča nam Bašić. Tjedan ili dva su u naftnom biznisu dugo razdoblje u kojem može doći i do rasta i do pada cijena, ovisno o tome u kojem će smjeru svijet “skliznuti”. Praktički, sve utječe na naftu. – Činjenica je da imamo veliku količinu previranja, ne samo ratnih. Mi imamo i rast referentnih kamatnih stopa od središnjih banaka kako bi se suzbila inflacija, a to znači poskupljenje novca. Time je cilj zauzdati nekontrolirani rast cijena svega, što uzrokuje usporavanje najjačih gospodarstava svijeta, poput Amerike i Kine, a posljedica toga je i potražnja za naftom. Imali ste priliku u posljednje vrijeme vidjeti očekivanja da će najveća svjetska gospodarstva imati određenu razinu rasta i da se određena razina koja je projicirana nije dogodila u konkretnoj mjeri i došlo je do pada cijena sirove nafte. E sad, to je ono što sam rekao, da je nafta kao crno zlato, iznimno osjetljiva roba i ona reagira na sve što se dogodi jer je duboko ukorijenjena u sve pore društva i gospodarstvo cijeloga svijeta, tako da je s te strane jako nezgodno davati dugoročne prognoze – priča nam Bašić.
Brzi rast
Svakako treba pratiti cijene sirove nafte na svjetskim tržištima, one pokazuju određeni smjer kretanja. – Evo vam primjer, mi imamo situaciju da su sukobi o kojima govorimo počeli u subotu. Posljednjeg dana prošlog tjedna, 6. listopada, cijena nafte po barelu, govorimo o Londonskoj burzi, bila je 84 dolara, a na otvaranju u ponedjeljak već je bila 87 – 88 dolara i tu vidimo reakciju tržišta na ove sukobe – završava Bašić. I još je tu mnogo toga zbog čega bi ova priča mogla imati “negativan” epilog, poput mogućnosti daljnjeg smanjenja proizvodnje sirove nafte Saudijske Arabije, kao i Rusije, što je i najavljeno do kraja godine, onda je tu čimbenik Iran, ako se blokira Hormuški tjesnac preko kojeg ta zemlja izvozi naftu, onda bi cijena mogla rasti i na 100 dolara po barelu, a što je nedavno komentirao i energetski stručnjak Igor Grozdanić.
