Ako još uvijek niste čuli za izraz “fake news”, izađite iz tame i pridružite se ostatku medijski pismenog svijeta. Kao i svi, bez dileme ćete se složiti da su “fake news” (lažne vijesti) povezane za ekstremizmom, socijalnim razlikama, nasiljem u društvu, kriminalnom i upravljanjem masama.
Kao autor i novinar, znam snagu napisane riječi. Stoga ću u ovom tekstu podijeliti zanimljive novosti o “fake news-u” i pokretima koji se bore protiv istih.
Tko je kriv?
Društvo starijih ili mlađa populacija? Iako zvuči neobično, istraživanje koje je proveo Facebook govori o tome kako su korisnici ove društvene mreže koji imaju više od 65 godina skloniji čitanju i dijeljenju lažnih vijesti, nasuprot onih nešto mlađih. Razlozi zašto je to tako jesu nedostatci medijske pismenosti od strane ljudi koji nisu odrasli s internetom i njihovo kognitivno opadanje povezano sa starenjem.
Kineska društvena mreža WeChat u istraživanju provedenom među korisnima te društvene mreže došla je do saznanja kako će narod iz ruralnih dijelova u većini slučajeva više dijeliti lažne vijesti nego oni iz gradskih urbanih sredina.
Odakle dolaze lažne vijesti?
Lažne vijesti nisu isto što i nezahvalna i neugodna mišljenja, loše medijsko izvještavanje, nekorektno novinarstvo ili novinarstvo podjela.
Ruska vlada postala je predmet istraživanja i klasičan primjer promicanja političke dezinformacije i dezinformacije zbog hrpe lažnih vijesti o njihovoj ulozi tijekom predsjedničkih izbora u SAD-u u 2016. godini. Novija izvješća i istraživanja pokazuju da neke države, u ovom slučaju Rusija, snažno promiču i zagovaraju pisanje i širenje lažnih vijesti ne samo u SAD-u, nego i u drugim zemaljama širom svijeta. Otišli su toliko daleko da ponekad “fake news” nastoje razbiti ovu ideju odnosno ideju kako Rusija širi “fake news”.
No, ono što je činjenica – lažne vijesti se uglavnom pišu i šire radi lake zarade. One privlače čitatelje jer su to obično upadljive vijesti i vijesti koje iznenade široku narodnu masu. Zaključak je jasan, s više lažnih vijesti i dijeljenja isti dolazi i do veće zarade putem Googleovog Adsensa, Facebook Instant Articles i mnogih drugih servisa.
Na primjer, neka istraživanja pokazuju da u (Sjevernoj) Makedoniji članovi obitelji zajednički rade u ovom biznisu odnosno ovaj način zarade postao je obiteljski posao. Slična je situacija i u Bosni i Hercegovini. Portal raskrinkavanje.ba nastoji suzbiti širenje lažnih vijesti i korisnicima predstaviti koji to portali, stranice i blogovi šire “fake news”.
Što se može učiniti?
Kao i što sam naslov govori, mnogo toga se može učiniti za suzbijanje širenja “fake news-a”. Potrebna je jaka i planirana borba… Većina svjetskih internet tvrtki već sad primjenjuje i isprobava različite strategije.
WhatsApp, koji ima 1,5 milijardi korisnika, ima veliki problem sa “fake news-om”. Na primjer, “fake news” o bilo čemu strahovitom brzinom se širi putem opcije “proslijedi”. Stoga WhatsApp kao servis koji dijelom kontrolira sadržaj nastoji ograničiti korištenje ove opcije odnosno opciju “proslijedi” prilagoditi samo za vlastite sadržaj i pozitivne stvari, a za što se koriste posebni algoritmi i načini obrade podataka. Krajnji cilj je usporiti širenje dezinformacija i “fake news” na ovoj društvenoj mreži.
Facebook je nedavno uklonio mnoge račune, stranice, grupe i Instagram profile povezane s ruskom državnom medijskom kućom – Sputnikom. Nakon što su spomenuti računi, stranice, grupe i profili kreirani i nakon što su postali popularni objavljivajući pozitivne i korisne vijesti, postali su predmet brige i utjecaja Sputnika i njihovih zaposlenika koji su krenuli širiti ruske dezinformacije nastale upravo u njihovom sjedištu.
Twitter je u procesu testiranja ikonice dizajnirane za zadržavanje “izvorne objave” od koje kreće dalje “tvitanje”. Jednostavno nazvana, “Original Tweeter” ikonica bit će korištena za obavještavanje korisnika o tomu tko je autor objave i tko je potakao objavu takvog sadržaja.
Kineski WeChat, koji je u vlasništvu Tencenta i ima više od milijardu korisnika, nedavno se udružio sa 774 organizacije trećih lica kako bi korisnicima osigurao više od 4.000 članaka koji imaju svrhu ukidanja lažnih vijesti. WeChat objavljuje i top-listu deset najpopularnijih lažnih vijesti. Top lista označava lažne vijesti. Također, prilikom pretraživanja zabranjuje sadržaj i blokira veze na usluzi sa spornim sadržajem.
Microsoft
Microsoft je dodao nove značajke u svoj Edge preglednik koji integrira anti-dezinformacijske alate treće strane pod nazivom News Guard. Kao proširenje programa Microsoft Defending Democracy, News Guard koristi sustav boja u pet točaka kako bi ukazao na kvalitetu izvora. Zelena kvačica znači da izvor vijesti podupire “osnovne standarde točnosti i odgovornosti”. Crveni uskličnik znači da je to izvor krivotvorenih ili nepouzdanih vijesti. Klikom na značku otkrivaju se osnovne informacije o izvoru vijesti.
Proširenje News Guard postoji i za Chrome, Firefox i Safari, a svi oni prikazuju ocjene na Facebooku i Twitteru, zajedno s rezultatima pretraživanja na Googleu, Bingu i drugim web-lokacijama.
1984?
Ideje romana u jednu ruku zvuče sjajno, ali mogućnost zloupotrebe je velika i ta zloupotreba je danas aktivna i u punoj snazi… Oprez!
Autor: Dario Plavčić
Inspirirano Modulom 1 ALPI programa by IRI
