Zagrepčane, ali i stanovnike drugih hrvatskih gradova, posljednjih je dana uznemirila najezda biljnih stjenica koje grizu ljude, sišu im krv te uzrokuju natekline, svrab i crvenilo.
Invazija iz Amerike u Europu
Prema tumačenju prof. dr. sc. Borisa Hrašoveca sa Šumarskog fakulteta, Hrvatskom se šire dvije vrste invazivnih biljnih stjenica – hrastova mrežasta stjenica (Corythucha arcuata) i mrežasta platanina stjenica (Corythuca ciliata). U Europu su transportom stigle iz Sjeverne Amerike. Platanina je prvi put registrirana u Italiji, u okolici Padove, još 1964., da bi sredinom 70-ih bila zabilježena i u Zagrebu. Hrastova je na tlu Europe prvi put zabilježena 2000. godine, također u Italiji. Ovi maleni biljni nametnici, veličine između 3 i 4 mm, šire se iz relativno hladnih područja u toplija tako da su se danas udomaćili u umjerenim i suptropskim zonama.
Biljojedi postaju krvopije
Obje stjenice su biljojedi, hrane se biljnim sokovima, no postoje dokazi da u nekim okolnostima, osobito na vrućinama, znaju napadati ljude i sisati im krv. Takvo ponašanje stjenica relativno je nova pojava, a u Hrvatskoj za sada još nije definitivno medicinski potvrđeno.
Prema studiji objavljenoj 2015. u američkom medicinskom časopisu JAMA Dermatology posljednjih godina zabilježeno je više slučajeva u kojima su ugrizi plataninih stjenica kod ljudi uzrokovali dermatozu.
Nakon prijava uboda, znanstvenici su prvo pod mikroskopom potvrdili ono što je ovih dana opisala jedna Zagrepčanka – da je svojim očima vidjela kako se trbuh stjenice ubrzano puni njezinom krvlju. Kada je potvrđena prisutnost krvi u probavnom sustavu kukaca, provedena je analiza DNA krvi, ali i stjenica kako bi se nedvojbeno utvrdio identitet napadača i žrtava. Analize su pokazale da su krvopije uistinu C ciliata te da su žrtve ljudi.
Mogli bi postati prijenosnici bolesti
Autori studije pišu da će ubod C ciliata kod većine ljudi proći nezapaženo, bez ozbiljnijih reakcija, no kod nekih će uzrokovati izbijanje plikova i svraba. Za sada još nije istraženo ni zašto su ti prirodni biljojedi postali krvopije ni koliki se njihov udio okrenuo novim prehrambenim navikama.
„Treba razmotriti mogućnost da C ciliata ugrize više ljudi u nizu, što znači da postoji mogućnost da bude prijenosnik uzročnika zaraznih bolesti“, pišu autori u JAMA-i.
„Invazija stjenica može imati zdravstvene posljedice, uključujući neugodne ubode te kožne i sistemske reakcije. Kliničari bi trebali biti svjesni postojanja ovog insekta i njegove novopriznate sposobnosti sisanja krvi kao potencijalno odgovorne za kožne lezije i svrab koji mogu uzrokovati stvarnu nelagodu i tjeskobu“, upozoravaju u komentaru svojih nalaza.
Vrućine potiču sklonost ugrizima
Rumunjska znanstvenica Roxana Ciceoi objavila je 2018. istraživanje prema kojem platanine stjenice najviše grizu za najvećih vrućina.
„U 2017. i 2018. godini u mnogim gradovima širom Rumunjske, ali posebno u Bukureštu, mnogi građani, posebno djeca, javili su se u bolnice s alergijskim reakcijama poput natečenosti, svrbeža i crvenila kože. Preliminarni rezultati ispitivanja pokazali su da su stjenice građane grizle ponajviše u podne. Oko 50% osoba sa simptomima imalo je krvnu grupu A2, a oko 30% krvnu grupu 01. Čini se da je ponašanje sisanja krvi potaknuto pretjeranom vrućinom“, zabilježila je Ciceoi.
Grizu i hrastove stjenice
Na internetu trenutno nema relevantnih studija koje bi potvrdile slično ponašanje hrastovih mrežastih stjenica (Corythucha arcuata). Međutim, britanske stranice Observatree navode da se Britanci često žale na njihove ugrize.
„Hrastova mrežasta stjenica (Corythucha arcuata) štetočina je hrastovih stabala (Quercus spp.). Može smanjiti rast i oslabiti stabla, čineći ih osjetljivijim na druge štetočine i bolesti. Ovaj štetnik može biti posebno štetan nakon nekoliko uzastopnih godina teške zaraze u kombinaciji s drugim stresnim čimbenicima kao što je suša. U velikom broju, mrežaste stjenice mogu uznemiriti javnost, a vrlo često prijavljuje se da ‘grizu’ ljude, što može rezultirati dermatitisom“, pišu stručnjaci.
Budući da obje stjenice pokazuju veliku otpornost na insekticide i nepovoljne klimatske uvjete, za očekivati je da ćemo se s njima u budućnosti susretati sve češće. Trenutno su prisutne u 14 hrvatskih županija.
INDEX.HR
