Sukob Rusije i Ukrajine doveo je već prvog dana ratnih djelovanja do poremećaja na svjetskom tržištu jer su dodatno skočile cijene plina, nafte, pšenice i kukuruza, a sve će se na kraju odraziti i na naše tržište.
Prvo se gleda cijena
Rusija i Ukrajina su najveće žitnice Europe. Već je obustavljen izvoz žitarica iz pojedinih luka. To će neizbježno dovesti do poremećaja na tržištu. Osim toga, raste i cijena plina i nafte. Opskrba plinom najvećem dijelu Europe dolazi iz Rusije, tako da je neizbježno i poskupljenje umjetnih gnojiva u čijoj proizvodnji udio ima plin. To znači da ako raste cijena plina, dodatno će poskupjeti i umjetno gnojivo, a na kraju i poljoprivredni proizvodi kod nas. Dakle, već ćemo imati skuplju sjetvu. Oni koji koriste gnojivo u svojoj proizvodnji ne mogu ne ukalkulirati sve to u krajnju cijenu. Uz sve ovo, mi ćemo biti izloženi porastu cijena koji dolazi izvana. Ovo će biti ogroman udar na životni standard stanovništva jer živimo u zemlji gdje potrošačka košarica premašuje prosječnu plaću, a i ovisni smo o uvoznoj hrani. Građani su i prije ove krize jedva preživljavali, tako da ova nova samo stavlja sol na ranu.
“Prije nisam gledala koliko što košta, samo sam stavljala u kolica, a sada prvo gledam cijene. Neke stvari su toliko poskupjele da si ih jednostavno ne mogu priuštiti. Nekad su samo umirovljenici pratili akcije, kataloge i reklame da bi priskrbili jeftiniju hranu, sad to radimo svi. Prije par mjeseci nisam obraćala pozornost na akcije koje imaju umirovljenici, no, sada i to pratim. Otac mi je umirovljenik pa uz odrezak od mirovine kupim namirnice i sebi i njima”, kaže nam jedna čitateljica.
Da standard građana sve više pada, najočitije je zaposlenima u trgovini. Kažu da je kupaca manje, a oni što kupuju traže jeftinije proizvode i kupuju manje nego što je to ranije bilo. “Osjeti se kriza i to svakim danom sve više. Obično se kupuju najosnovnije životne namirnice i to više artikli kojima je niža cijena. S higijenom je slično, manje se prodaje i veća je potražnja za jeftinijim artiklima. Znaju naši ljudi što je dobro i kvalitetno, ali kakva im korist kad si ne mogu to priuštiti. Najtužniji su prizori umirovljenika, uzmu par artikala i tužno gledaju ostalo. Nerijetko s blagajne vraćaju artikle jer nemaju dovoljno novca za platiti. Život im se sveo na potragu za što jeftinijim namirnicama. Za dvije-tri stvari obiđu isto toliko trgovina da bi kupili svaki artikl na akciji. Vjerujte da je sve ovo pretužno”, kaže trgovkinja. Umirovljenici, a sve više i ostali kupuju voće, povrće, meso na komad ili na grame. “Ne mogu uvijek kupiti meso, kao što se kaže, meso jednom u godini dana pojedem. Najviše kupujem sir, neko povrće, mrkvu, bundevu, ciklu, to najviše jedem. Nekad kupim jedan limun ili naranču”, kaže umirovljenik.
Piletina je bila prvi izbor za građane BiH kada je u pitanju meso, ne radi toga što je bijelo meso zdravije, nego što je najjeftinija. Međutim, ni ona više nije jeftina, poskupila je čak za 50% pa je i ona za neke postala luksuz. Prema tvrdnjama trgovaca u prodajnim centrima, građani uzmu po 20 dkg piletine ili mljevenog mesa i to im je količina koju mogu priuštiti za tjedan dana ili čak i više. Kažu da na odjeljak s teletinom samo radoznali prolaznici sjetno bace pogled. Posebno se zaobilazi teleći but, iako djeca vole šnicle, kako navode. Cijena od 26 čak i do 30 KM previsoka je i za one sa stabilnim prihodima. Cijene namirnica iz dana u dan sve su veće, plaće i mirovine iste, građani se snalaze kako umiju i znaju. Nekad se, kažu, kupovalo kilogramima, a sada na komad. “Prije sam uzimao nekad pola kilograma, a nekad kilogram mesa. Sad ne mogu uzeti ni 20 dkg”, kaže jedan od ogorčenih kupaca. Kako god, građanima, odnosno potrošačima ništa ne ide u prilog, iako su, kako tvrde nadležni, za poskupljenja u cijelom svijetu i kod nas glavni krivci nerazmjerni odnosi ponude i potražnje, kao i pandemija koronavirusa, a sad i rat u Ukrajini. Na našu dugogodišnju krizu sad su na leđa bh. građana pale i dvije svjetske krize. “Sve je poskupjelo, ne samo hrana. Tko preživi, pričat će”, mišljenje je većine građana BiH.
