spot_img
spot_img
Subota, 4 svibnja, 2024

Arbitraža iz Züricha opravdava plinsku kompaniju u Mostaru

Plinskim biznisom u BiH sada upravljaju Bošnjaci i Srbi. Šteta nastala raskidanjem ugovora s Mađarima govori o isprepletenosti ta dva naroda s realizacijom tursko-ruskog projekta

Čak ni naivni PR-ovski spinovi najprije u priopćenju dviju federalnih kompanija, a onda ni posve izvrnute, očito naručene medijske tvrdnje o “velikom uspjehu” nisu mogli skriti činjenicu da su jedan od triju bosanskohercegovačkih plinskih operatora BH-Gas, ali i građani Federacije BiH doživjeli teški poraz pred arbitražnim sudištem u Zürichu, piše Večernji list BiH.

Tamo je, naime, u cijelosti potvrđen zahtjev mađarskog plinskog operatora FGSZ da se ovoj kompaniji isplati odštetni zahtjev u visini od 21 milijun dolara zbog jednostranog prekida ugovora o opskrbi plinom Federacije BiH pravcem Rusija – Ukrajina – Srbija – BiH te da se prijeđe na opskrbu plinom preko Turske.

Gazpromovi igrači

Iako su predstavnici BH-Gasa odnosno Energoinvesta, koji je ugovarao poslove s ruskom stranom Gazpromom, kompanijom koja je u većinskom vlasništvu države, tvrdili kako se radilo o “višoj sili” prigodom raskida ugovora, Arbitražni sud nije prihvatio te argumente. Istodobno, valja reći i kako je na istoj adresi šteta djelomično ublažena time što je mađarska strana tužena da je godinama ranije “masno” naplaćivala transport plina, mnogo više od tržišnih uvjeta.

Riječ je o iznosu nešto većem od devet milijuna dolara. Kada se tome pridoda i odluka da Mađari moraju vratiti i dio kompenzacije u iznosu od oko milijun dolara, koja im je po odluci bivše uprave BH-Gasa isplaćena, onda se dolazi do iznosa od 11,16 milijuna dolara, odnosno 20,5 milijuna konvertibilnih maraka, za koju su oštećene ova kompanija i Federacija BiH. Važno je znati kako Hrvati nisu imali nikakva utjecaja u lancu donošenja odluka oko promjene pravca opskrbe plinom koje su rezultirale štetom dva i pol puta većom od one s respiratorima koja je rezultirala zatvorskom kaznom bivšem premijeru Fadilu Novaliću.

Utvrđeno je kako je Vlada Federacije BiH, u kojoj su sudjelovali hrvatski ministri, u više navrata i donosili odluke kojima su odobravali promjenu pravca opskrbe plinom, bila obmanuta iz Energoinvesta i BH-Gasa krivotvorenim dokumentima. U BH-Gasu i Energoinvestu također nije bilo ni jednog Hrvata koji je sudjelovao u donošenju odluka da se prijeđe na projekt koji su zajedno izgradili Moskva i Ankara. S obzirom na to da su i vlasti Republike Srpske donijele odluku o prelasku na Turski tok, može se apsolutno zaključiti kako je riječ o prešutnom dogovoru između bošnjačke i srpske strane s Gazpromom i Turskom o opskrbi plinom iz novoga pravca 2021. godine. Čak iako je svima bilo jasno kako to sa sobom donosi velike penale i štetu BH-Gasu, ali i Federaciji BiH. Nakon odluke Arbitražnog sudišta u Zürichu kojom je BH-Gas kažnjen i postao kompanija u

kojoj su donošene korupcijske i kriminalne odluke apsolutno legitimna postaje inicijativa hrvatske strane u Bosni i Hercegovini da se uključi i ima svoj udio u izgradnji i kontroli plinovoda kojim bi se ovaj dio zemlje povezao s Republikom Hrvatskom. Na taj bi način, uz Srbe i Bošnjake koji kontroliraju “istočnu vezu”, Hrvati postali oni koji kontroliraju njezinu jugozapadnu vezu koja ujedno diverzificira opskrbu plinom i udaljuje zemlju od utjecaja isključivo Rusije te je povezuje na sustav LNG terminala i plinovoda koji povezuje zemlje uz Jadransko i Jonsko more.

Plenković jasan

Stav predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića podupro je Hrvatski narodni sabor BiH, ali i vrlo snažno vlasti u Zagrebu da se upravo zbog monopola nad BH-Gasom osnuje posebna federalna kompanija Južna plinska interkonekcija koja bi imala sjedište u Mostaru te bi na nju Hrvati imali najveći utjecaj. HNS je pozvao i na jačanje strateškog partnerstva Bosne i Hercegovine te Sjedinjenih Američkih Država, a istaknuo je i svoju opredijeljenost za euroatlantski put BiH, uključujući članstvo u NATO i EU.

– Dopustiti da jednim bitnim strateškim energentom kao što je plin upravlja netko drugi s različitim mogućim strategijama bilo bi politički naivno. Ja nisam voljan takvo nešto uraditi. Ne bih želio da sutra netko zbog političke krize zatvori plin u Sarajevu onima u Posušju – rekao je Čović svojedobno. Hrvatski premijer Andrej Plenković istaknuo je kako se bez jasne uloge bosanskohercegovačkih Hrvata ne može realizirati taj projekt.

– Mi smatramo da, koje god rješenje u Bosni i Hercegovini bude nađeno, to treba biti rješenje u kojem Hrvati kao konstitutivan narod, s obzirom na to da plin dolazi iz Hrvatske na područje gdje žive Hrvati u BiH, moraju imati ključnu ulogu. Tu nema nikakvih dvojbi, zato smo podržali Dragana Čovića – kazao je svojedobno hrvatski premijer.

Najčitanije vijesti

Izdvojene vijesti