spot_img
spot_img
Petak, 26 travnja, 2024

Šamića džamija, nacionalni spomenik BiH: Građena namjenski za stražare u blizini tvrđava

Šamića džamija se nalazi u istoimenoj jajačkoj mahali pored gradskih zidina uz tabiju, istočno od Banjalučke kapije uz rijeku Vrbas. Ne zna se točno vrijeme njene gradnje, a iz natpisa nad ulazom vidljivo je da je obnovljena 1849. godine.

Bilo 13 kuća

Najmlađa mahala unutar gradskih zidina nastala je oko mesdžida koji je sagradio Halil-ćehaja jajačkog dizdara između 17. i 18. stoljeća. U vrijeme popisa 1604. godine u mahali je evidentirano oko 13 kuća. Prema nekim pričama, Halil-ćehajin mesdžid bio je drveni i potpuno je izgorio u požaru 1658. godine.

– Prije 1692. na mjestu Halil-ćehajina mesdžida podignuta je džamija. Osnivač te džamije je hadži Nezir, ali nije bila duga vijeka. Novu džamiju na istoj lokaciji podigao je i hadži Muharem, a narod je ovu zvao Šamića džamijom – govori nam šejh Ramiz ef. Bećirović, bivši glavni imam Medžlisa IZ Jajce.

Lokacija na kojoj se nalazi objekt Šamića džamije je u užem jezgru starog grada, koji je Komisija proglasila nacionalnim spomenikom BiH.

– Sam objekt se ubraja u najljepše primjere bosanskih džamija s drvenom munarom iz perioda turske vlasti u Bosni. Sadrži sve elemente karakteristične za objekte ovog tipa. Prema podacima koji su sakupljeni, izvorno se sastojala od kamenih zidova i drvenog krova iz kojeg izvire vitka drvena munara – govori Bećirović.

Namjenska gradnja

Džamije dizdaruše građene su namjenski za vojnike stražare u blizini tvrđava i kasarni.

– S obzirom na to da je Šamića džamija locirana neposredno uz gradske zidine u Jajcu, vjerojatno i ona pripada ovom tipu džamija te se pretpostavlja da je, osim stanovnicima ove mahale, služila i vojnicima koji su čuvali stražu na ovim zidinama – ističe Bećirović.

Ponovo obnovljena

Ovaj vjerski objekt je u toku proteklog rata u potpunosti srušen. Projekt izgradnje džamije realiziran je kroz Fond za izgradnju novih, rekonstrukciju i adaptaciju postojećih vakufskih i vjerskih objekata, a obnovu su financirali vakifi iz Katara u iznosu od 118.689 KM.

– Nakon obnove džamija se od aprila 2016. godine ponovo koristi za održavanje mektepske nastave te su ponovo izgrađeni manja abdesthana i mokri čvor – ističe Bećirović.

Dnevni Avaz

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Najčitanije vijesti

Izdvojene vijesti

LM