U Bosni i Hercegovini sve je više onih koji do posla pokušavaju doći prekvalifikacijom zanimanja. Tako se u školske klupe vraćaju čak i visokoobrazovani koji su svoje mukom stečene diplome primorani okačiti o klin i okrenuti novu stranicu u životu, pa se tako dešava da i magistri prelaze u zanatlije!
Kako bi pokrenuli svoj posao ili se zaposlili u nekoj firmi oni su se prekvalificirali u zanatlije, s obzirom na to da je povećana potražnja za zidarima, krojačima, kuharima, konobarima, kojih, kako statistike pokazuju, manjka na biroima.
Različita iskustva
Prekvalifikacije i dokvalifikacije postale su svjetlo na kraju tunela, prije svega za dugotrajno nezaposlene. Starosne granice nema, a iskustva su različita.
Dr. sc. Emir Avdagić, direktor DVV International – Ureda za BiH, sa žaljenjem ističe da smo jedna od rijetkih zemalja Europe koja u svom sistemu obrazovanja još zakonski ne prepoznaje oblast obrazovanja odraslih, iako se upravo time može doći do smanjenja broja i nepismenog stanovništva i manje stope nezaposlenosti, a tako i napretka društva u cjelini.
Dostupni podaci, kako navodi Avdagić, govore da, iako u BiH žive 89.794 osobe koje su elementarno nepismene, 146.078 osoba je bez osnovnog obrazovanja, 640.726 ima završenu samo osnovnu školu, 1.525.161 srednju školu, dok samo 285.622 osobe imaju visoku školsku spremu.
– U posljednjih sedam godina napravljeni su značajni pomaci, obrazovanje odraslih se ne provodi u Brčko Distriktu i tri kantona, dok je ono zaživjelo u manjem bh. entitetu i u sedam kantona u FBiH, Unsko-sanskom, Zeničko-dobojskom, Bosansko-podrinjskom, Zapadnohercegovačkom, Tuzlanskom, Kantonu Sarajevo i Srednjobosanskom kantonu – kaže Avdagić.
Lamija Husić, stručna savjetnica u Ministarstvu za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo, kaže da je promjena zanimanja nešto s čime će se bh. društvo susretati sve češće. Jedni mijenjaju zanimanje radi lakšeg zaposlenja, drugi radi bolje zarade na novim poslovima.
Ogledalo društva
– Obrazovni sistem predstavlja ogledalo svakog društva i države, te je važnost unapređenja stanja u oblasti obrazovanja ključan i generički faktor razvoja svake države. S tim u vezi, na stanovištu smo potrebe stalnog “osluškivanja” stvarnih potreba i obrazovnih procesa koji se odvijaju u državi – kazala je Husić.
Ona je istakla da je nedovoljna povezanost udruženja poslodavaca, zavoda za zapošljavanje, privrednih komora s ministarstvima u čijoj se nadležnosti nalaze socijalna pitanja, zdravstvo i obrazovanje, a što je ključan preduvjet reformi i promjena u ovom segmentu obrazovanja.
Ono s čime se svi slažu jeste da je nužno mijenjati upisnu politiku, s obzirom na to da se tržište rada iz godine u godinu mijenja, te da mnoga zanimanja izumiru.
I zvijezde dokazale da nikad nije kasno
Među svjetskim zvijezdama koje su dokazale da nikada nije kasno za promjenu karijere je Harison Ford (Harrison). Radio je kao stolar. Komičar Ken Džong, poznatiji kao Mr. Chow, završio je medicinu, a u slobodno vrijeme radio je kao stand-up komičar, što mu je otvorilo vrata filmske industrije.
Pjevač i tekstopisac Elvis Kostelo (Costello) najprije je radio kao računarski programer, a njegov kolega po mikrofonu Andrea Bočeli (Bocelli) do 34. je radio kao advokat.
Silvester Stalone (Sylvester Stallone) je bio asistent na brojanju delikatesa te čistač kaveza lavova u zoološkom vrtu. Simpatična glumica Vupi Goldberg (Whoopi) radila je u pogrebnoj firmi te šminkala pokojnike.
Bred Pit (Brad Pitt) je u restoranu privlačio mušterije obučen kao divovsko pile, a potom je bio vozač limuzine i prevozio striptizete. Tvorac kultnih crtića Volt Dizni (Walt Disney) karijeru je počeo kao urednik u novinama, a nakon što je zbog “manjka ideja” dobio otkaz, osnovao je medijsku kompaniju „Walt Disney“.
I u Hrvatskoj još u primjeni zastarjeli sistem
Radi unapređenja sistema u sredinama koje su usvojile Zakon o obrazovanju odraslih, DVV International je krajem marta organizirao studijsko putovanje u Hrvatsku za predstavnike ministarstava nadležnih za ovu oblast. Cilj posjete bio je upoznavanje sudionika sa sistemom obrazovanja odraslih u Hrvatskoj.
Jasminka Martinović, direktorica granskih udruga Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), tom prilikom istakla je da se i u Hrvatskoj djeca školuju za zanimanja koja više ne postoje po programima koji su neupotrebljivi, dok s druge strane nedostaje stručnjaka u određenim područjima te je radnu snagu potrebno uvoziti.
U programima obrazovanja odraslih sudjeluje tek 2,5 posto hrvatskih građana, dok je europski prosjek, koji i BiH i Hrvatska moraju dostići, 10,7 posto.
U Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Republike Hrvatske kažu da će na poboljšanju ovog sistema ozbiljno raditi u narednom razdoblju.
Pomoćnik direktora Agencije Mile Živčić kao poseban problem navodi to što Hrvatska nema sistemski riješeno financiranje obrazovanja odraslih. Isti problem ima i BiH.
– Naši polaznici troškove takvog obrazovanja u najvećoj mjeri plaćaju sami, što im dodatno otežava odluku – navodi Živčić te dodaje da je u izradi novi zakon o obrazovanju odraslih u Hrvatskoj, kojim će se uvesti dva nova zanimanja – nastavnik za obrazovanje odraslih i andragog, voditelj ustanove koja se bavi obrazovanjem odraslih.
(Business magazin)
