Početna BIH U BiH više od 10.000 divljih deponija, najčešće uz rijeke

U BiH više od 10.000 divljih deponija, najčešće uz rijeke

0
Podijeli objavu

Procjenjuje se kako se u BiH nalazi oko 10.000 divljih deponija, no analize pokazuju kako ti podaci ne mogu biti precizni jer se broj takvih deponija konstantno povećava.

Gotovo ni jedan općinski deponij u BiH ne zadovoljava uvjete primjerenoga odlaganja otpada za ljude i okoliš. Trenutačno u BiH samo bijeljinski i zenički deponij ispunjavaju sve uvjete odlaganja komunalnog otpada prema propisima. Onda je jasno kako je problem upravljanja otpada u našoj državi mnogo veći, što predstavlja veliku opasnost za zdravlje ljudi i okoliš.

Zabrinjavajuće je kako gotovo svi općinski deponiji u BiH, osim nekih regionalnih, a u cijeloj BiH ih je trenutačno pet, ne zadovoljavaju uvjete odgovarajućeg odlaganja.

Tih (i)legalnih deponija u BiH je gotovo onoliko koliko i općina te, kada dodamo na to impozantan broj od više tisuća malih divljih deponija, pa još i da se na tim lokacijama odlaže i opasni otpad (baterije, infektivni i animalni otpad, elektronski i elektronički otpad…), kao i građevinski otpad, i da se obično nalaze pored rijeka, onda je utjecaj na okoliš i ljude aksiom koji ne treba dokazivati, kazala je za Radiosarajevo.ba stručnjakinja za okoliš i upravljanje otpadom Maja Čolović-Daul.

Osim što vizualno daju loš dojam, divlji deponiji nisu ni higijenski zbog raznošenja komponenti otpada prilikom različitih vremenskih nepogoda. Oni su također legla životinja koje se na deponijima razbole, odakle dalje šire zarazu. Problem je i zagađivanje okolnog zemljišta, a svi ti čimbenici predstavljaju opasnost za ljudsko zdravlje, zdravlje životinja, okoliš i prirodu.

Mostar je jedan od bh. gradova s velikim brojem divljih deponija. Jug mostarske općine, turistički zanimljiv zahvaljujući prirodnim i povijesnim bogatstvima, znatno je opterećen problemima divljih deponija i nesavjesnog odlaganja komunalnog otpada. Divlji deponiji razlog su i najružnijih slika koje grad Mostar i njegova okolica mogu prezentirati, a to su zavjese od plastičnih vrećica razbacane svuda okolo. Nema tog prolaznika ovim krajevima koji s čuđenjem nije primijetio taj ružni kolorit na ulazima u grad, posebno uz magistralnu cestu M17. Svi ti deponiji jako su blizu vodotoka i predstavljaju ozbiljnu opasnost. O mogućim posljedicama struka ne želi špekulirati, ali su potrebna ispitivanja iznimno skupa.

Sigurno je da zbog krečnjačkog sastava tla, oborinske, a i podzemne vode donesu u vodotok kemijske spojeve sa samog smetlišta. Za ozbiljniju analizu i štetnost deponija za živi svijet u rijeci potrebno je napraviti podrobniju analizu sastava samog otpada. Sasvim sigurno je mikrobiološki utjecaj loš, samo je pitanje koliki je intenzitet toga zagađenja. Nije isto ako se odlaže samo građevinski otpad ili ako se među odloženim smećem nađu stari lijekovi, baterije, akumulatori, motorna ulja i slično, ranije je govorio Pavle Spasojević, magistar ihtiologije, biolog s Univerziteta “Džemal Bijedić”. Spasojević napominje kako spomenuta ispitivanja nisu jeftina, a da su rađena samo za rijeku Neretvu, i to dosta davno.

Da se situacija može popraviti, najbolji primjer je dala općina Kakanj koja je na lokaciji ilegalnoga deponija otpada i zapuštene zone pomoćnog stadiona FK Rudar izradila urbanu i ugodnu zonu za edukaciju, rekreaciju i zabavu građanima te općine.

Podijeli objavu