Ekonomija se možda oporavlja na papiru, ali džepovi građana to sigurno neće osjetiti. U BiH koja je, prema riječima ekonomista, “veliki uvoznik svega”, visoke cijene na tržištu europskih zemalja izravno utječu na nas. Osim toga, domaći poljoprivredni sektor sve je slabiji, a zemlje iz kojih uvozimo proizvode suočavaju se s vlastitim krizama, što dodatno povećava troškove. Ekonomski analitičari nemaju dobre prognoze.
– Možemo očekivati visoku razinu cijena i niže stope koje su projektirale nadležne institucije, kad se primijene na visoke osnovice koje smo imali u prethodnom razdoblju, to će značiti visoke cijene na domaćem tržištu i pad životnog standarda – upozorio je nedavno ekonomski analitičar Milenko Stanić. Ali nije samo inflacija ta koja gura cijene u visine. Trgovci će, kao i do sada, iskoristiti tržišne slobode da, kroz marže, usmjere dodatne troškove na građane.
– Usporedite cijene nekih prehrambenih proizvoda, a u svim ovim akcijama nitko nije spomenuo proizvode za kućanstvo – deterdžente, sapune…, koliko je sve to poskupjelo. To se zanemari, nego gledamo kolika će biti cijena kruha, brašna, parizera – kazao je za Federalnu Jovan Vasilić, predsjednik Udruge potrošača “Zvono” iz Bijeljine. A što kažu građani?
– Dobro što poskupljuju cigarete, alkohol i kava, ali poskupljuje mlijeko, šećer, brašno, kruh. Mislim da imamo najskuplji kruh u regiji. Baš previše – samo je jedan od komentara, piše Večernji list BiH.
