U posljednjem desetljeću, dug bivših jugoslovenskih republika doživio je značajan porast, što je postalo ozbiljan izazov za sve države koje su nastale raspadom Jugoslavije. Zbirni dug tih zemalja uvećao se za oko 80 posto, s 90 milijardi eura koliko je iznosio 2014. godine, na današnjih 161,8 milijardi eura. Ovaj porast duga, koji je osam puta veći od onog koji je Jugoslavija imala pred svoj raspad, pokazuje ozbiljnost problema s kojim se susreću zemlje bivše Jugoslavije.
Porast duga: Razlozi i upozorenja
Analize Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) ukazuju na činjenicu da je dug bivših jugoslovenskih republika porastao u više od tri decenije od raspada. Kada se dug pretvori iz dolara u euro, vidimo da se dug tih zemalja povećao s 20 milijardi dolara na današnjih 162 milijarde eura. Ekonomisti već godinama upozoravaju na opasnost od dužničke krize, navodeći da je raspad Jugoslavije imao destruktivan učinak na industriju i proizvodnju, smanjujući konkurentnost gospodarstava bivših republika. Pored toga, pandemija COVID-19 i rat u Ukrajini imali su dodatni negativni utjecaj na rast duga, kao i na njegovu sposobnost za servisiranje.
Pored trenutačnih ekonomskih izazova, ekonomisti predviđaju da ni naredni periodi, naročito u kontekstu nestabilnosti u Europi, neće donijeti značajnija poboljšanja. Gotovo sve bivše republike bilježe pad gospodarskih aktivnosti ili stagnaciju koja otežava izmirivanje duga.
Zaduženost po zemljama: Koje države prednjače?
Prema posljednjim podacima, Hrvatska je trenutačno najzaduženija bivših jugoslovenskih republika. U 2014. godini dug Hrvatske iznosio je 28,8 milijardi eura, dok je danas narastao na oko 52 milijarde eura, što predstavlja 59,9 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Slovenija, na drugom mjestu, bilježi porast duga s 28,8 milijardi eura na 48 milijardi eura u posljednjih deset godina, što čini 67,4 posto BDP-a.
Na trećem mjestu po visini duga je Srbija s bruto državnim dugom od oko 40 milijardi eura, što čini 48,6 posto BDP-a. Ostale zemlje bivše Jugoslavije, poput Bosne i Hercegovine (9,5 milijardi eura, 35 posto BDP), Sjeverne Makedonije (8,6 milijardi eura, 56,4 posto BDP) i Crne Gore (4,85 milijardi eura, 62,6 posto BDP), također bilježe rast duga, ali u manjoj mjeri.
Jedan zanimljiv detalj je da su Slovenija i Srbija smanjile udio svog duga u BDP-u za gotovo 15 posto u posljednjem desetljeću, dok je Bosna i Hercegovina od svih bivših republika najpovoljnija u smislu duga u odnosu na BDP. BiH se nalazi na 122. mjestu među 186 analiziranih zemalja, što je niže od država poput Kambodže i Bocvane. Međutim, MMF prognozira da će se dug BiH nastaviti povećavati, a do 2029. godine mogao bi porasti za dodatnih 4,17 milijardi eura, što predstavlja rast od 43,8 posto.
Globalna slika duga: Američki rekord i prognoze za budućnost
Na globalnoj razini, javni dug krajem 2024. godine bit će oko 102 trilijuna dolara, što je povećanje od pet trilijuna dolara u samo 12 mjeseci. Predviđa se da će javni dug premašiti 100 posto globalne proizvodnje do 2029. godine. Sjedinjene Američke Države su najveći globalni dužnik, čineći čak 34,6 posto ukupnog svjetskog duga, s dugom koji trenutačno premašuje 36 biliona dolara. Ovo pokazuje da američka ekonomija, kao najveća svjetska, ostaje najveći izvor duga u globalnoj ekonomiji. Predviđa se da će američki dug do 2034. godine doseći nevjerojatnih 50 bilijuna dolara, što bi činilo oko 122 posto BDP-a Sjedinjenih Država.
Kada se sagleda stanje duga bivših jugoslovenskih republika, postaje jasno da su mnoge od njih suočene s ozbiljnim financijskim izazovima. Iako postoje neke razlike u veličini duga i njegovom udjelu u BDP-u, sve države bivše Jugoslavije suočavaju se s porastom duga koji ugrožava dugoročnu stabilnost njihovih ekonomija. Osim toga, globalna ekonomska situacija, uključujući rast javnog duga u razvijenim zemljama poput Sjedinjenih Američkih Država, dodatno komplicira situaciju.
