Podnošenjem 41 amandmana, zastupnici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine okončali su raspravu o prijedlogu proračuna za 2025. godinu koji iznosi 8.248.547.700 KM. Oporba je tijekom rasprave tvrdila da se Vlada FBiH ponaša bahato jer je zastupnicima dala kratak rok za razmatranje proračuna te da ne vide suštinska rješenja za umirovljenike i onkološke pacijente. Također su apelirali na usvajanje zakona o šumama kako bi se riješilo ogromno curenje novca. Tvrde da ne vide razlog zašto proračun nije predložen u redovnoj proceduri, te da očekuju da će fiskalna reforma konačno biti završena.
Zastupnik HRS Slaven Raguž rekao je da proračun jeste rekordan, ali da on nije rezultat rada aktualne Vlade FBiH te da proračun nije socijalni, ni razvojni, već stranački. Predsjednik Odbora za ekonomsku i financijsku politiku Admir Čavalić (SBiH) problematizirao je proračunski kalendar, jer je izbačena javna rasprava te zaključio da je proračun potrošački, ali za javni sektor. Zastupnica SDA Melika Mahmutbegović očekivala je više izdavanja za kategoriju oboljeh od karcinoma, budući da je proračun rekordni te inzistira da dodijeli novac humanitarnim organizacijama, posebno Pomozi.ba. Zastupnica DF-a Alma Kratina kaže da je materijal koji prati proračun samo bajka te da nema naznaka da će uskoro u proceduri biti novi zakon o zdravstvenom osiguranju koji se obećava godinama.
Ukupni rashodi i izdaci Prijedloga proračuna za 2025. godinu iznose 8.248.547.700 KM što predstavlja povećanje za 773,7 milijuna ili 10 posto u odnosu na prethodnu godinu. Tekući transferi drugim nivoima vlasti i fondovima u proračunu Federacije BiH za 2025. godinu planirani su u iznosu od 515,2 milijuna KM i veći su za 75,4 milijuna KM u odnosu na 2024. godinu.
U okviru ovog ekonomskog koda, najznačajniji iznosi odnose se na, između ostalog, transfere županijama – 200 milijuna, tekuće transfere drugim nivoima vlasti i fondovima – Zavod za zdravstveno osiguranje i reosiguranje FBiH planiran je u iznosu od 70 milijuna te financijska pomoć za gradove i općine za sanaciju šteta uzrokovanih poplavama – 50 milijuna KM.
Tekući transferi pojedincima planirani su u iznosu od 4.741,3 milijuna KM, što je za 429,3 milijuna KM više u odnosu na 2024. godinu. Najznačajnije povećanje se odnosi na transfere u okviru Razdjela Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje, s obzirom na očekivanu stopu redovnog usklađivanja mirovina.
Na poziciji tekući transferi neprofitnim organizacijama planirana su financijska sredstva u iznosu od 44,2 milijuna KM što je za 6,2 milijuna KM više u odnosu na 2024. godinu, dok je za subvencije javnim poduzećima za 2025. godinu izdvojeno 71,3 milijun KM, što je za 9,4 milijuna KM više u odnosu na 2024. godinu. Subvencije privatnim poduzećima i poduzetnicima planirane su u iznosu 320 milijuna KM, što je za 112,7 milijuna KM više u odnosu na 2024. godinu.
Kapitalni transferi drugim nivoima vlasti i fondovima u proračunu za 2025. godinu planirani su u iznosu od 147,7 milijuna KM, dok kapitalni transferi pojedincima iznose 2,5 milijuna KM. Kapitalni transferi javnim poduzećima planirani su u iznosu od 265,2 milijuna KM, dok su kapitalni transferi privatnim poduzećima i poduzetnicima u budžetu planirani u iznosu od 5 milijuna KM. Izdaci za kamate planirani su u iznosu od 252,5 milijuna KM, dok otplate dugova primljenih kroz državu u proračun za 2025. godinu iznose 625,7 milijuna, što predstavlja smanjenje 16,6 posto u odnosu na 2024. godinu.
Kada je u pitanju stanje javnog duga u Federaciji BiH, prema raspoloživim podacima, ukupni dug u Federacije BiH na dan 31. prosinca 2023. godine iznosi 6.593,46 milijuna KM, što predstavlja povećanje za 118,45 milijuna KM ili 1,8 posto u odnosu na 2022. godinu. Vanjski dug u Federacije BiH na dan 31. prosinca 2022. godine iznosi 5.166,67 milijuna KM, i smanjen je za 243,82 milijuna KM ili 4,51 posto u odnosu na 2022. godinu. Ukupni proračunski prihodi planirani su u iznosu od 6.801.530.700 KM, sto predstavlja rast od skoro 14 posto u odnosu na prethodnu godinu. Značajno povećanje prihoda od poreza za 16 posto opravdava rastuću ekonomsku aktivnost i efikasnost u naplati poreza u Federaciji BiH. Posebno ohrabruje rast poreza na dobit od 23 posto, što ukazuje na veću profitabilnost poslovnog sektora, te doprinosi za mirovinsko i invalidsko osiguranje, koji bilježe najveći porast. Ovo povećanje od 626,9 4 milijuna KM naglašava stabilizaciju i unaprjeđenje mirovinskog i ukupnog socijalnog sustava, piše Večernji list.
