Na izvanrednoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plinovodu Južna plinska interkonekcija BiH i RH.
Ovaj zakon bio je jedina točka dnevnog reda današnje sjednice, a Dom naroda Parlamenta FBiH već je ranije zakazan na istu temu te će za sedam dana i oni raspravljati o Prijedlogu, javlja Klix. Nakon toga, sljedeći korak u postupku realizacije ovog projekta trebalo bi biti potpisivanje međudržavnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, što se očekuje krajem travnja u Dubrovniku.
Današnja sjednica trajala je blizu šest sati, od čega je veliki dio proveden na stankama na kojima su zastupnici, zajedno s ministrom energetike Vedranom Lakićem, dogovarali tekst amandmana koji bi dodatno zaštitio državnu imovinu. Međutim, na kraju Vlada FBiH ipak nije prihvatila nijedan amandman. Za je glasovalo 79 zastupnika, jedan je bio protiv, a dvoje suzdržani.
Zakon je u formi izmjena i dopuna sadašnje legislative iz navedene oblasti predložila Vlada FBiH, inicirajući da ga Parlament FBiH razmatra po hitnom postupku. Prethodno su ministri dugo raspravljali o njemu, a radna skupina sastavljala je tekst izmjena.
Izmjenama zakona u tekst se uvodi američki investitor, kompanija AAFS Infrastructure and Energy d.o.o., registrirana u Sarajevu u potpunom vlasništvu američkog društva AAFS Infrastructure and Energy LLC. Istodobno se isključuje mogućnost da BH Gas ima nadležnost na ovom plinovodu.
Resorni ministar Vedran Lakić naveo je da su, osim osnovne trase plinovoda, novopredloženim izmjenama predviđeni i odvojci prema gradovima Grude, Gornji Vakuf-Uskoplje, Donji Vakuf i Čapljina, kao i novi pravac od Kladnja prema Tuzli.
Iz organizacije Aarhus centar u BiH i CEE Bankwatch Network upozorili su da zakon treba povući iz hitne procedure jer je na štetu Federacije BiH i njezinih građana te „otvara prostor za pogodovanje nepoznatom investitoru bez iskustva“. Istaknuli su i da je jedina referenca investitora koji je naveden u zakonu to što je politički povezan s Donaldom Trumpom.
Radi se o prijedlogu Zakona koji nije u skladu s Ustavom BiH, Ustavom FBiH, pravnom stečevinom EU, kao ni zakonima BiH i FBiH, te ga je Vlada FBiH dužna povući radi zaštite javnog interesa. U ovom Zakonu ključna prava i obveze investitora ostaju nedefinirane i prepuštene naknadnim dogovorima između Vlade FBiH i privatne kompanije, što predstavlja ozbiljan pravni i financijski rizik za FBiH, izjavila je Nina Kreševljaković iz Aarhus Centra.
Pippa Gallop iz CEE Bankwatch Network istaknula je da i dalje nema informacija koliko će ovaj projekt koštati građane u FBiH jer Vlada FBiH nikada nije napravila izračun.
- Oznake:
- južna plinska interkonekcija