Agencija za sigurnost hrane BiH i međunarodni stručnjaci ističu da prekomjerna upotreba antibiotika ugrožava zdravlje građana i potiče antimikrobnu rezistenciju.
Agencija za sigurnost hrane BiH u suradnji s partnerima okupila je stručnjake na skupu povodom Svjetskog tjedna podizanja svijesti o antimikrobnoj rezistenciji (AMR). Cilj događaja bio je potaknuti dijalog i suradnju kako bi se radilo na racionalnijoj upotrebi antimikrobnih sredstava i jačanju svijesti građana.
Antimikrobna rezistencija predstavlja rastuću globalnu prijetnju za zdravlje ljudi, prehrambene sustave, okoliš i ekonomiju. Radi se o prirodnom procesu u kojem patogene bakterije razvijaju otpornost, ali prekomjerna upotreba antibiotika kod ljudi, životinja i biljaka ubrzava ovaj proces. Posljedica je otežano liječenje bakterijskih infekcija te povećani rizik kod kirurških zahvata, carskog reza i kemoterapije.
Ravnatelj Agencije za sigurnost hrane BiH, Sanin Tanković, naglasio je da antibiotike treba uzimati isključivo prema preporuci liječnika. Istaknuo je i važnost kontrole ostataka antibiotika u hrani životinjskog i biljnog podrijetla, napominjući da se kontinuiranim konzumiranjem takve hrane može povećati rizik od razvoja antimikrobne rezistencije.
Tanković je pojasnio da se na različitim razinama vlasti provode različite vrste kontrola – monitoring, inspekcije na granici, u mjestu proizvodnje i pri istovaru roba – kako bi se prisutnost antibiotika u hrani svela na minimum. Svjetska zdravstvena organizacija također upozorava da antimikrobna rezistencija predstavlja najveći javnozdravstveni izazov u budućnosti.
Mirza Palo iz Ureda WHO-a u BiH istaknuo je da je ključno uspostaviti sustavna rješenja unutar zdravstvenog sektora. Građani mogu doprinijeti, ali je nužno educirati zdravstvene profesionalce, smanjiti prepisivanje antibiotika te ograničiti dostupnost lijekova bez recepta.
Trenutno BiH i zemlje zapadnog Balkana troše dvostruko više antibiotika po glavi stanovnika nego što je prosjek u Europskoj uniji. Cilj je smanjiti ovu potrošnju i spriječiti neželjene posljedice po zdravlje populacije.
Profesor dr. Zaim Jatić naglašava da primarna zdravstvena zaštita i obiteljska medicina propisuju više od 80 posto svih antibiotika, te da je važno unaprijediti svijest pacijenata i liječnika kako bi se smanjila nepotrebna upotreba lijekova. Odgađanje terapije dok se ne utvrdi uzročnik bolesti i ograničavanje neovlaštenog pristupa antibioticima ključni su koraci u borbi protiv AMR-a.
