
Ovih dana trebala bi biti uklonjena posljednja formalna prepreka kako bi građani BiH i Hrvatske konačno mogli koristiti novu brzu cestu kod Gradiške, koja bi Banju Luku trebala spojiti na autocestu Zagreb – Beograd.
Kako doznaju Nezavisne, u tijeku je tehnički pregled prvog dijela ceste, koji vodi od novoizgrađenog mosta na Savi kod Gradiške do postojeće ceste Gradiška – Okučani kod Novog Varoša.
Kao što su nedavno objavili, očekuje se da će granični prijelaz na hrvatskoj strani sredinom prosinca dobiti privremenu uporabnu dozvolu, što znači da će i sama cesta uskoro biti puštena u promet.
Konkretni radovi na ovom projektu počeli su u travnju 2004. godine, kada su Ministarstvo komunikacija i prometa BiH i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Hrvatske potpisali Memorandum o suglasnosti za pripremu i izgradnju autoceste između Banje Luke i Gradiške. Ispred Hrvatske sporazum je potpisao tadašnji ministar Božidar Kalmeta, a ispred BiH tadašnji ministar Branko Dokić.
U Memorandumu je kao ključni zajednički objekt predviđen novi granični most preko Save s priključnim dionicama do postojećih cesta na obje strane. Protokol o suradnji u vezi s ovim projektom potpisan je u svibnju 2007, a Ugovor za izradu projektne dokumentacije „Hrvatske ceste“ su sklopile s Građevinskim fakultetom iz Zagreba u travnju 2010. godine.
Sporazum o izgradnji međudržavnog mosta preko rijeke Save kod Gradiške potpisan je između Vlade Hrvatske i Vijeća ministara BiH u studenome 2011, a na sjednici Vlade Hrvatske u ožujku 2012. donesena je Uredba o objavi Sporazuma o izgradnji mosta.
Nakon što je Europska komisija odobrila pomoć u izgradnji ovog objekta, lokaciju mosta je 2013. godine obišao i Peter Sorensen, tadašnji šef Delegacije EU u BiH, te najavio da će Europska komisija dati grant od 6,3 milijuna maraka za izgradnju mosta.
EU je jedno vrijeme bila protiv davanja podrške ovom projektu jer su smatrali da je samo koridor 5c dio mreže europskih koridora, ali su naknadno odlučili da ovu trasu uključe kao ogranak koridora 5c pod uvjetom da bude izgrađena puna prometnica od središnje Bosne do granice Hrvatske s Mađarskom. Hrvatska je 2017. godine planirala ovaj koridor, koji bi vodio od Virovitice na sjeveru do granice s BiH na jugu. Taj projekt opravdali su novim geostrateškim okolnostima, u kojima vertikalno povezivanje u Europi postaje važnije od horizontalnog, koje je za vrijeme Hladnog rata bilo prioritet Europljanima zbog jačanja vojnih komunikacija. Vlada Hrvatske projekt je pravdala povezivanjem Slavonije s jugom.
„Trasa državne ceste D5 nalazi se i na trasi prometnog pravca E661 koji predstavlja jednu od transverzalnih prometnih veza između srednje Europe i Jadrana. Postojeća trasa državne ceste D5 ima probleme i ograničenja kao gotovo sve trase značajnijih cesta na području Republike Hrvatske. Planirani zahvat značajan je i za prometno povezivanje šireg okruženja, posebno za prostor sjevernog dijela Bosne i Hercegovine. Upravo iz gore navedenih razloga u okviru ove studije promatrana je dionica: čvor Okučani (autocesta A3) – granica BiH, u sklopu brze ceste Granica Mađarske – Virovitica – Okučani – granica BiH, te zahvat na području BiH“, objašnjeno je u Studiji izvodljivosti ovog projekta.
Interes Hrvatske
Iz navedenog je vidljivo da interes Hrvatske za ovim pravcem postoji ne samo zbog toga što je Banja Luka pomogla u deblokadi izgradnje Pelješkog mosta. Činjenica da se dugo čekalo na realizaciju djelomično leži i u tome što Hrvatska dugo nije imala financijska sredstva za ovaj projekt.
Koliko je koštao most na Savi
Most na Savi, koji povezuje BiH i Hrvatsku, koštao je 19 milijuna eura, a trošak su podijelile Hrvatska i BiH, odnosno Republika Srpska. Radovi na mostu počeli su u listopadu 2019, a završeni su u lipnju 2022.
Prvi dio brze ceste od mosta do Novog Varoša, za koji se ovih dana očekuje puštanje u promet, dug je četiri kilometra, a cijena iznosi oko 40 milijuna eura. Radovi su počeli u veljači 2022, a izvelo ih je poduzeće „Integral inženjering“.
Isto poduzeće izvodi radove i na drugom dijelu ceste od Novog Varoša do autoceste Zagreb – Beograd. Radovi koštaju oko 14 milijuna eura, a očekuje se da će taj dio ceste, dug nešto manje od četiri kilometra, biti završen u lipnju iduće godine.
- Oznake:
- banjaluka
- brza cesta
- hrvatska