Subota, 13 kolovoza, 2022

Za FBiH od strateškog je značaja povezati se s Hrvatskom novim plinovodom

Pročitajte i ovo

Poremećeni lanci opskrbe, kao i rast cijena energenata, ponovno su sa sobom povukli tematiku jačanja energetske neovisnosti Bosne i Hercegovine. I dok se u kontekstu električne energije, a zahvaljujući velikim hidropotencijalima, ne očekuju neki veći problemi u kontekstu opskrbe, ova zima svakako će biti izazovna u kontekstu cijena plina, piše Večernji list BiH.

No, takav scenarij možda se i mogne izbjeći ako se ubrzaju aktivnosti koje Federacija Bosne i Hercegovine provodi već neko vrijeme, a radi se o izgradnji plinovoda preko Hercegovine do središnje Bosne. Južna interkonekcija, kako glasi naziv projekta, dobila je podršku Europske unije, a sa strateškog je gledišta iznimno važna za osiguranje energetske diversifikacije izvora opskrbljivanja Federacije BiH. Iako se u realizaciji projekta prilično odmaknulo, neki od poteza unutar BiH i dalje se čekaju. Pritom treba ukazati na situaciju od prije nekoliko dana kada na sjednici Vijeća ministara BiH nije usvojena točka dnevnog reda o izgradnji plinovoda “Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske”.

Niz aktivnosti

No, unatoč činjenici da na državnoj razini stvari ne idu svojim tijekom, Federacija je ipak odlučna u namjeru realizacije ovoga projekta.

Nedavno je izaslanstvo Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, predvođeno premijerom FBiH Fadilom Novalićem, razgovaralo s predstavnicima Europske unije u Bosni i Hercegovini koju su činili šef jedinice za BiH i Kosovo pri Europskoj službi za susjedstvo i pregovore o proširenju Vassilis Maragos i šef Izaslanstva EU-a u BiH i posebni predstavnik EU-a u BiH, veleposlanik Johann Sattler. Između ostaloga, na sastanku se razgovaralo o projektu Južne interkonekcije, što je pokazatelj kako EU održava razinu zanimanja za realizaciju projekta, a što i ne čudi s obzirom na problematiku diversifikacije izvora energije koja je ponovno u fokusu.

Istodobno, predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović također se susreo s izaslanstvom Europske komisije koje je predvodio Vassilis Maragos kao i predstavnicima Izaslanstva EU-a u BiH, a tom prilikom također se govorilo o projektu Južne interkonekcije, plinovoda koji će BiH preko Hrvatske povezati s europskom mrežom plinovoda. A još krajem prošle godine Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine prihvatio je prijedlog zakona o plinovodu Južna interkonekcija – Bosna i Hercegovina te Republika Hrvatska. Predlagač zakona, federalna Vlada, obrazložila je tada da je Južna interkonekcija ključna za održavanje sigurnosti opskrbljivanja prirodnim plinom na području cijele FBiH, kao i za diversifikaciju izvora te pravaca opskrbe prirodnim plinom. Sve navedeno govori u prilog činjenici da će Federacija, neovisno o raspletu na državnoj razini, nastaviti lobirati za što skoriju realizaciju ovoga kapitalnog projekta koji će omogućiti da plin u taj entitet dolazi s LNG-a na otoku Krku.

Tehnički podaci

Južna interkonekcija plinskih transportnih sustava Hrvatske i Bosne i Hercegovine, na pravcu Zagvozd – Imotski – Posušje – Tomislavgrad – Zenica s odvojkom za Mostar, ima stratešku važnost za sigurnost opskrbe Bosne i Hercegovine jer ona trenutačno ovisi o samo jednom ulazu u plinski transportni sustav. Projekt osigurava diversifikaciju pravaca i izvora opskrbe (preko LNG terminala na otoku Krku, budućeg Jonsko-jadranskog plinovoda te ostalih dobavnih pravaca koji idu preko Republike Hrvatske) te daljnju plinofikaciju BiH, a što će rezultirati i povećanjem tranzita prirodnoga plina kroz Republiku Hrvatsku.

Hrvatske dionice Južne interkonekcije Hrvatska – Bosna i Hercegovina uključuju dionicu Dugopolje – Zagvozd, ukupne duljine 52 km te dionicu Zagvozd – Imotski – granica Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ukupne duljine 22 km, dok s bosanskohercegovačke strane ukupna duljina trase iznosi 169 km. Navedeni plinovod ulazio bi u BiH na prostoru Posušja, a zatim bi se granao na dva pravca – prvi prema Mostaru, a drugi preko Tomislavgrada, Kupresa i Bugojna do Novog Travnika. Osim što bi novi plinovod prvi put doveo ovaj vrijedni energent u Hercegovinu, značio bi mnogo i za niz lokalnih zajednica na širem prostoru središnje Bosne. Predviđeni je kapacitet interkonekcije do 1,5 mlrd. m3 godišnje./HMS/

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Najčitanije zadnjih 7 dana

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Posljednje objavljeno

Voz Sarajevo – Zagreb će putovati svega četiri dana

Željeznice Federacije BiH svakodnevno rade na razvijanju i otvaranju novih linija. Nakon višegodišnje stagnacije, otvorena je linija do mora,...
- Marketing -
- Marketing -
- Marketing -

Podcast UZOR

Pročitajte i ovo