Situacija je kompleksna. Ako tijekom miholjskog, babljeg ljeta temperature budu natprosječno visoke, doći će do iscrpljivanja biljaka.
Dug period, odnosno, toplinski valovi praćeni visokim temperaturnim vrijednostima, doveli su do novog listanja i cvjetanja pojedinih voćnih vrsta. Najviše je izraženo na kruškama, šljivama, višnjama i trešnjama.
Do listanja i cvjetanja dolazi na stablima s kojih je u velikoj mjeri opalo lišće. Voćke su “prevarene” jer su temperature bile visoke, nije bilo dovoljno kiša i vlage.
Uranila retrovegetacija
Situacija je bila slična prošle i prethodnih godina, ali je do retrovegetacije dolazilo u studenom i prosincu, ne u kolovozu i početkom rujna. Ponovo se pokazalo da je od velike važnosti da se na stablima zadrži lišće do početka razdoblja praćenog nižim temperaturama jer se na taj način spriječava ponovno kretanje vegetacije. To se omogućava redovnom zaštitom, odnosno, prskanjem protiv biljnih bolesti.
Na šljivama se, ako se ne tretiraju stabla, pojavljuje hrđa i šupljikavost lista. Bez obzira što je bilo roda u većini područja, ova bolest dovodi do opadanja listova prije i poslije berbe. Učinak je ove godine bio jači zbog suše pa su se stabla odbacivanjem lišća borila zadržati plod do zrenja.
Slično je i na kruškama jer se, ako se ne tretiraju, pojave čađava krastavost i siva pjegavost, koje također dovode do ranijeg opadanja listova sa stabala. Mnogi voćari nisu štitili stabla koja su nakon berbe još brže odbacivala preostale, zaražene listove.
Prihraniti stabla
Situacija je kompleksna. Ako tijekom miholjskog, babljeg ljeta temperature budu natprosječno visoke, sigurno će se nastaviti listanje i cvjetanje koštičavog i jabučastog voća što će dovesti do iscrpljivanja biljaka, manjeg roda u narednoj vegetaciji, ali i mogućnosti izmrzavanja plodova i grančica tijekom zimskog perioda. Interesantno je da meteorolozi spominju mogućnost da tijekom zime dođe do jačih prodora hladnijeg zraka.
Voćarima se preporučuje da u nasadima, u kojima je došlo do defolijacije, od druge polovice listopada počnu s primjenom mineralnih gnojiva i stajnjaka, kako bi prihranili stabla i omogućili hranu za narednu godinu, te listanje i cvjetanje pupoljaka koji neće krenuti do nove vegetacije.
Može se obaviti i folijarno tretiranje stabala fosforom i kalijem. Rezidba poslije berbe se ne preporučuje jer će samo ubrzati retrovegetaciju.
Izvor: agroklub, Bojan Kecman
