Više od 100.000 ljudi odreklo se državljanstva BiH

U razdoblju od 1996. do kraja 2025. godine, državljanstva Bosne i Hercegovine odreklo se 102.318 osoba.

Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, zabilježen je trend pada odricanja državljanstva BiH od 2022. godine pa sve do kraja 2025. godine

Najveći skok odricanja državljanstva naše zemlje zabilježen je 2003. godine, kada je ta brojka dosegla gotovo 10.000 u samo jednoj godini.

Od 2008. do 2015. godine zabilježeno je razdoblje stagnacije, kada se državljanstva godišnje odricalo u prosjeku 3.500 osoba. Zatim razdoblje od 2016. do 2019. donosi blagi skok, kada se državljanstva BiH odricalo više od 4.000 osoba.

Pregled po godinama možete pogledati u nastavku:

Iz Ministarstva civilnih poslova BiH za Klix.ba su kazali da se najčešće radi o odricanju radi stjecanja državljanstva Savezne Republike Njemačke i Republike Austrije.

U postupku odricanja od bh. državljanstva stranke nisu dužne navoditi druge razloge osim činjenice da već posjeduju, ili da im je zajamčeno stjecanje državljanstva druge države. U neformalnim razgovorima najčešće navode kao razlog rješavanje radno-pravnog statusa, pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje, olakšano studiranje u inozemstvu, kažu iz Ministarstva civilnih poslova.

Bosna i Hercegovina ima potpisane sporazume o dvojnom državljanstvu sa Srbijom, Hrvatskom i Švedskom te građani koji stječu državljanstvo tih država mogu zadržati i državljanstvo BiH.

Važno je naglasiti da je Njemačka 2024. godine promijenila svoj zakon, koji je do tada nalagao odricanje od državljanstva matične države (izvan EU) kao uvjet za stjecanje državljanstva Njemačke. Taj novi zakon dopušta stjecanje njemačkog državljanstva bez obveze odricanja od matičnog.

Međutim, i dalje postoji problem koji imaju građani koji su njemačko državljanstvo stekli prije lipnja 2024. godine i koji su se zbog toga odrekli državljanstva, jer naš zakon ne dopušta da vrate bh. državljanstvo ako se ne odreknu njemačkog.

Veleposlanik Bosne i Hercegovine u Njemačkoj Damir Arnaut  kaže da je odmah po stupanju na dužnost, odnosno i prije usvajanja izmjena njemačkog zakona, naložio da se svima koji zatraže odricanje sugerira da pričekaju izmjene. Veleposlanstvo i konzulati gotovo da više i nemaju zahtjeva za odricanje od bh. državljanstva.

Ostaje, međutim, problem više od 100.000 naših ljudi koji su se u ranijim godinama odrekli bh. državljanstva kako bi stekli njemačko. Naš im zakon dopušta povratak bh. državljanstva samo pod uvjetom da se odreknu njemačkog, što će realno rijetko tko učiniti. U ekonomskom je i svakom drugom interesu BiH ukloniti tu nelogičnu odredbu iz svog zakona. Oko tog pitanja naša dijaspora u Njemačkoj ima jedinstven stav, bez obzira na nacionalnu, regionalnu ili bilo koju pripadnost, kaže Arnaut.

Kada je riječ o osobama koje su ostvarile pravo na bh. državljanstvo, iz Ministarstva civilnih poslova BiH objašnjeno je da imaju evidenciju za osobe koje stječu pravo na temelju članka 13. Zakona o državljanstvu BiH.

Članak 13.

(1) Sljedeće osobe imaju pravo dobiti državljanstvo BiH na temelju zahtjeva bez ispunjavanja uvjeta iz članka 9. stavak (1) točke b) i f).

• a) emigranti koji su se vratili u Bosnu i Hercegovinu,
• b) prva i druga generacija potomaka osoba navedenih u stavku (1) koji su se vratili u Bosnu i Hercegovinu.

(2) Bračni drug osobe navedene u stavku (1) ovoga članka, ima pravo na stjecanje državljanstva BiH na temelju molbe bez ispunjavanja zahtjeva iz članka 9. stavak (1) točka b) ako ispuni uvjete članka 10. točke a) i b).

Od 1. siječnja 2025. godine do 31. prosinca 2025. godine po članku 13. državljanstvo BiH dobilo je 15 osoba.

Državljanstvo BiH u 2025. godini dobile su tri osobe iz Rusije, tri osobe iz Turske, dvije osobe iz Crne Gore, dvije osobe iz Hrvatske te po jedna osoba iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Egipta, Austrije, Armenije i Luksemburga.