U najnovijem izvješću o funkcioniranju demokratskih institucija u Bosni i Hercegovini, Vijeće Europe nedvosmisleno je označilo način izbora članova Predsjedništva BiH kao glavni izvor političke nestabilnosti i nepovjerenja u Federaciji BiH.
No, za razliku od ranijih godina, Strasbourg sada nudi i konkretan pravni putokaz, pozivajući se na konačnu odluku Velikog vijeća Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) u predmetu „Kovačević protiv BiH“ iz lipnja 2025., kojom su odbačeni unitaristički koncepti te potvrđena mogućnost legitimnih ograničenja biračkog prava u složenim državama.
Nužnost rješenja za hrvatsko-bošnjačke odnose
Izvješće jasno upozorava da se “status quo” više ne može održavati te da su reforme nužne kako bi se obnovio dijalog domaćih aktera. Kao ključnu prepreku funkcionalnosti Federacije BiH, Vijeće Europe u točki 63. izvješća izdvaja problem koji opterećuje odnose Hrvata i Bošnjaka.
U točki 63 stoji:
„U tom smislu, pitanje izbornog zakona, posebno u vezi sa Predsjedništvom BiH, predugo je predstavljalo kamen spoticanja između hrvatske i bošnjačke zajednice u Federaciji. Mora se pronaći rješenje kako bi se umanjilo nepovjerenje. Pravne formule su poznate, a Vijeće Europe spremno je pružiti svu potrebnu stručnu podršku u izradi rješenja koje bi bilo u skladu s Europskom konvencijom o ljudskim pravima. Sada je na političkim predstavnicima da iskoriste priliku i ne ponove greške počinjene 2006. godine, prije dvadeset godina, kada je reforma bila na dohvat ruke, ali je propala zbog dva glasa.”
Preokret u Strasbourgu: Što zapravo znači presuda Velikog vijeća u predmetu “Kovačević”?
Posebnu težinu ovom pozivu na dogovor daje točka 33. izvješća, koja analizira pravne posljedice presude Velikog vijeća u predmetu Slavena Kovačevića. Iako je prvotna presuda Vijeća izazvala političke potrese, konačna odluka Velikog vijeća iz lipnja 2025. godine donijela je prijeko potrebno otrežnjenje i pravnu jasnoću.
Za razliku od predmeta “Sejdić i Finci”, koji se odnosio na pravo kandidiranja (pasivni aspekt) i zabranu diskriminacije na nacionalnoj osnovi pri kandidaturi, predmet “Kovačević” bavio se pravom glasača (aktivni aspekt). Veliko vijeće je u svojoj odluci povuklo jasnu granicu, utvrdivši da ograničenja u ostvarivanju prava glasa, koja proizlaze iz specifične ustavne strukture države, nisu nužno diskriminatorna.
Sud je zauzeo stav da se aktivno i pasivno biračko pravo razlikuju po opsegu i mogu biti predmet različitih ograničenja. Ključno je da je Sud prihvatio argumentaciju da države mogu uspostaviti izborne jedinice na temelju ustavnih kriterija prilagođenih svojim specifičnim potrebama.
U slučaju Bosne i Hercegovine, Sud je prepoznao da je podjela na izborne jedinice duž entitetskih linija rezultat “visoko decentralizirane i jedinstveno složene ustavne strukture ugrađene u međunarodni mirovni sporazum”. Time je Veliko vijeće praktički legitimiralo postojeći model u kojem prebivalište i entitetska pripadnost mogu igrati ulogu u izbornom procesu, odbacujući time tezu da je građanski model (jedan čovjek – jedan glas) jedini prihvatljiv s aspekta ljudskih prava u kontekstu BiH.
Vijeće Europe zaključuje da se upravo ova presuda, koja uvažava složenost BiH, “može pokazati izuzetno korisnom u traženju rješenja”, jer otvara prostor za dogovor koji će pomiriti građanska prava s kolektivnim pravima konstitutivnih naroda, a time i riješiti pitanje “kamena spoticanja” u Federaciji.
Državna imovina: Ključ za investicije i zatvaranje OHR-a
Osim izbornih pitanja, izvješće Vijeća Europe poseban naglasak stavlja na rješavanje pitanja državne imovine, koja čini više od 53% teritorija zemlje. Raspodjela imovine između države i drugih razina vlasti ističe se kao jedan od ključnih ciljeva iz “Agende 5+2” koji mora biti ispunjen prije zatvaranja Ureda visokog predstavnika (OHR).
Izvješće prepoznaje pozitivan pomak nakon što je Narodna skupština Republike Srpske 18. listopada 2025. ukinula sporni Zakon o nepokretnoj imovini iz 2022. godine, koji je Ustavni sud proglasio neustavnim.
“Za pitanje državne imovine se može pronaći rješenje sada kada je povučen zakon RS-a iz 2022. godine,” navodi se u zaključcima izvješća. Vijeće Europe naglašava da je trenutni spor ozbiljna prepreka ekonomskom razvoju jer blokira investicijske projekte, te da bi brzo rješenje stvorilo pozitivan zamah i omogućilo otvaranje prijeko potrebnih radnih mjesta.
Izvor: RTV HB
- Oznake:
- strasbourg
- vijeće europe